Pismo na keramičkim krhotinama otkrivenima u južnome izraelskom gradu Aradu u Judejskoj pustinji ukazuju na postojanje pisma u kraljevini Judeji, 600 godina prije nove ere te upućuju na mogućnost da je pisanje i sastavljanje biblijskih tekstova moglo početi ranije nego što se dosad mislilo.
Zbog otkrića napisa na hebrejskom na 16 keramičkih krhotina u vojnoj utvrdi u gradu Aradu iz 7. stoljeća prije naše ere, izraelski arheolozi i znanstvenici vjeruju da pisanje nije bilo rezervirano samo za obrazovanu i pismenu svećeničku elitu u drevnoj kraljevini Judeji. Smatraju da je razina pismenosti tadašnjeg stanovništva, osobito činovnika i vojnika, dakle svih onih koji su imali pristup obrazovanju, bila na vrlo visokoj razini.
Otkriće ahreologa Israela Finkelsteina i njegovih kolega sa Sveučilišta u Tel Avivu moglo bi izmijeniti dosadašnja povijesna saznanja o nastanku Biblije. Oni vjeruju da je sastavljanje svetih tekstova počelo i ranije nego što su stručnjaci za ovo područje dosad mislili.
Rezultati istraživanja Finkelsteina i kolega objavljeni su u američkom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS).
Keramičke krhotine na kojima su slova upisana tintom otkrivene su na mjestu nekadašnje vojne utvrde u Aradu. Na njima su ispisane upute o smjeru kretanja vojnika, pojmovi koji se odnose na namirnice, a povremeno se spominje kralj Judeje ili kuća YHWH, što se odnosi na jeruzalemski hram u kojemu se štovalo Jahvino božanstvo.
Grafička analiza, obavljena uz pomoć softwarea i posebnih grafičkih pomagala pokazala je da je na ‘dokumentima’ radilo šest različitih osoba, od vojnih zapovjednika do njihovih podređenih, što je dokaz da pismo nije bilo rezervirano samo za elitu.
S takvom razinom pismenosti još u kraljevini Juedeji, neki biblijski tekstovi su, vjeruje Israel Finkelstein, mogli biti napisani još u doba Prvoga jeruzalemskg hrama, koji je izgradio kralj Salomon, dakle prije nego što ga je uništila asirska vojska kralja Nabukodonosora 587. godine prije Krista, protjeravši dio stanovnika prema Babilonu.
Pitanje razdoblja u kojem su nastajali prvi biblijski tekstovi još uvijek je kamen spoticanja među stručnjacima i znanstvenicima. Analiza izraelskih stručnjaka nov je podatak u u nizu različitih mišljenja onih koji vjeruju da je većina biblijskih tekstova napisana nakon uništenja Hrama, točnije u vrijeme egzila Judejaca u Babilon (587.-338 prije Krista), događaja koji se naziva babilonskim ropstvom. Dio ih smatra da su tekstovi nastali još kasnije u perzijskom razdoblju (538.-333. prije Krista), nakon što je Kir Veliki, osvojivši Babilon dopustio Judejcima povratak iz egzila.
Izraelski znanstvenici ne isključuju mogućnost da će upravo sekularni tekstovi razjasniti pitanje nastanka svetih biblijskih tekstova.
(Hina)
fah