U Spomen-parku Brezovica nedaleko od Siska održana je svečana proslava Dana antifašističke borbe, u spomen na prije 80. godina osnovan prvi partizanski odred na području Hrvatske i u ovom dijelu Europe.

Vijence su u Spomen-parku položili predsjednik Republike Zoran Milanović, predstojnik njegova ureda Orsat Miljenić, načelnik Glavnog stožera Robert Hranj, predsjednik Vlade Andrej Plenković uz potpredsjednike Vlade Davora Božinovića, Tomu Medveda i Boris Milošević te ministra obrazovanja Radovana Fuchsa, izaslanik predsjednika Sabora i zastupnika Krunoslav Katičić te predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Franjo Habulin, bivši predsjednici Stjepan Mesić i Ivo Josipović, župan Sisačko-moslavačke županije Ivan Celjak, gradonačelnica Siska Kristina Ikić Baniček, gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević, izraelski veleposlanik Ilan Mor, kao i predsjednik Reformista Radimir Čačić.

Predsjednik Milanović položio je karanfil na spomenik, kao što je najavljivao, za razliku od drugih izaslanika koji su polagali vijence.

Uz predsjednika države Zorana Milanovića i Vlade Andreja Plenkovića, nazočnima su se, među ostalim, obratio i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i zastupnik Krunoslav Katičić, koji je podsjetio na riječi prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana da je uloga antifašističkog pokreta u Hrvatskoj bila od velike povijesne važnosti u stvaranju demokratske Hrvatske i da zato taj dan ima posebnu važnost za čitavu Hrvatsku.

Danas smo ovdje kako bi se poklonili toj odlučnosti i hrabrosti koju je Hrvatska iskazala u borbi protiv najstrašnije ideologije u povijesti čovječanstva, poručio je.

Hrvatska se našla na strani pobjedničke antifašističke koalicije i dio je te povijesti na koju moramo biti ponosni, kao i zbog toga što je s antifašističkim pokretom Hrvatska u svoje krilo vratila Istru, Rijeku, Zadar i otoke. Stečevine antifašizma upisane u odluke ZAVNOH-a te političko ustavne osnove jugoslavenske federacije kao zajednice ravnopravnih naroda s pravom na samoodređenje dale su nam pravne pretpostavke za izlaz iz Jugoslavije i za proglašenje neovisnosti, dodao je Katičić.

Istaknuo je da prvi hrvatski predsjednik, i sam sudionik NOB-a, bez ikakve dvojbe bio svjestan tih činjenica i uvrstio je Dan antifašističke borbe na kalendar samostalne i suverene Hrvatske. Antifašizam i Domovinski rat u temeljima su moderne države Hrvatske, tako treba ostati i to je naša poruka onima, premda s drugog političkog aspekta, vode neku drugu politiku, rekao je izaslanik predsjednika Sabora i zastupnik u Saboru Krunoslav Katičić.

Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Franjo Habulin rekao je da se ovo obilježavanje održava u organizaciji Vlade RH, ali kako nije dobro da nam je trebalo punih 30 godina da bi se sjetila kako je njezina dužnost sve datume vezane uz antifašističku borbu tretirati kao državne praznike.

Još uvijek je na snazi Ustav u kojem stoji da je Republika Hrvatska zasnovana i na temeljima antifašizma a nasuprot NDH. I nadam se da to nikada neće biti promijenjeno. Ako je to tako, a Ustav kaže da jeste, onda se mora poštivani ono što je zapisano u tom temeljnom dokumentu i ne samo riječima nego i djelima, poručio je Habulin.

Znam da se “nerado čuje za ustašizaciju ili fašistoizaciju Hrvatske. I meni bi bilo draže ne govoriti o tome, ali predugo smo šutjeli o tome. Bilo je u ovih 30 godina pojedinaca koji su govorili i pisali, ali odjek je bio mali. U isto vrijeme se u medijima i knjigama slijevala bujica laži. Prekrajala se istina. Odgajali smo mlade u neznanju, ugrađivali im krive vjernosti”, ustvrdio je, uz ostalo, Habulin.

Ispod glasa smo, kaže, “komentirali kad su mijenjali imena ulica i trgova, kad su vojne postrojbe dobivale imena po notornim ustaškim zločinima. Šutimo kad mladi pozdravljaju ustaškim pozdravom kojeg ne razumiju. Vlast je u zadnjih 30 godina uglavnom šutjela o tome, a o ulozi Crkve neću govoriti”, poručio je Habulin.

Obilježavanje Dana antifašističke borbe bo je prvi zajednički posjet nekom događaju predsjednika Republike i premijera nakon višemjesečnih sukoba, koji su izbili u vezi s izborom novog predsjednika Vrhovnog suda.

Na svečanosti u Brezovici orkestar HV-a svirao je Lijepu našu, himnu EU-a Odu radosti, antifašističku pjesmu Bella Ciao, a izvedena je i pjesma Tvoja zemlja.

Na obljetnici se okupilo više stotina ljudi, kao i antifašisti iz susjednih država, a sve je bilo organizirano uz epidemiološke mjere. (Hina)