Američki predsjednik Donald Trump u ponedjeljak je na iranske uvjete za mirovni sporazum odgovorio vlastitim zahtjevom da Iran plati odštetu za ljude poginule u ratovima, napadima i prosvjedima, čime je dodatno zaoštrio retoriku i vjerojatno otežao napore za ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca.
Trumpov zahtjev, koji dosad nije bio iznesen, uslijedio je kao odgovor na zahtjeve Teherana za odštetom i ukidanjem sankcija. Iranski zahtjevi uglavnom su bili u skladu s uvjetima preliminarnog mirovnog sporazuma potpisanog u lipnju, koji je u međuvremenu propao.
Otkako je rat počeo u veljači, Trump je više puta oscilirao između prijetnji eskalacijom i tvrdnji da je mirovni sporazum nadomak ruke. „Tražit ćemo novac za štetu koju su počinili tijekom 50 godina“, rekao je Trump u Bijeloj kući, dodajući da bi odšteta obuhvatila pogibije civilnih prosvjednika i američkih vojnika u regiji. „Dakle, ako treba platiti odštetu, mislim da bi je Iran trebao platiti“, rekao je Trump.
Cijene nafte u ponedjeljak su zaključile trgovanje s rastom od pet posto nakon što su novi zahtjevi umanjili izglede za postizanje sporazuma o ponovnom otvaranju tjesnaca.
Govoreći o gušenju prosvjeda u Iranu krajem 2025. i tijekom 2026., Trump je rekao da je Iran do prije šest tjedana ubio oko 52.000 prosvjednika. Iako neke iranske oporbene i prognaničke skupine tvrde da su ubijeni deseci tisuća ljudi, američka organizacija Human Rights Activists News Agency (HRANA) u veljači je izvijestila o oko 7000 poginulih, među kojima je bilo 6500 prosvjednika.
Trump je poticao prosvjednike da svrgnu iransku vladu kada je u veljači počeo rat američkim i izraelskim zračnim napadima. Organizacije za ljudska prava navode da iranska vlada otad nastavlja obračun s protivnicima. Trump je također rekao da bi Iran trebao isplatiti odštetu obiteljima 17 američkih mornara poginulih u napadu na američki ratni brod USS Cole u Jemenu u listopadu 2000., za koji je odgovornom proglašena al-Qaida, a ne Iran. „Također, kad je riječ o pregovorima s Iranom, Iran bi trebao odgovarati za štetu i smrtne slučajeve koje je prouzročio stanovnicima Libanona, Sirije, Jemena i Gaze!“, napisao je Trump na Truth Socialu.
Iran je ranije objavio da je blizu konačnog sporazuma s Omanom kojim bi se utvrdili novi plovni pravci između dviju zemalja kroz Hormuški tjesnac, ali je ponovio da SAD prije ponovnog otvaranja tog ključnog plovnog puta mora ispuniti određene uvjete, među kojima su plaćanje odštete te ukidanje sankcija i vojnih prijetnji. Tjesnac, kojim je prije sukoba prolazila otprilike petina svjetske nafte i ukapljenog prirodnog plina, praktički je blokiran od početka rata, što je dovelo do rasta cijena nafte i inflacije. Sporazum s Omanom dao bi Teheranu veću kontrolu nad tim ključnim plovnim putem nego što ju je imao prije početka rata.
Trump je pod pritiskom da okonča rat koji je vrlo nepopularan u SAD-u uoči izbora za Kongres u studenome, dok su visoke cijene goriva jedno od najvažnijih pitanja u ruralnim područjima koja su ga u prošlosti podržavala. „Ovdje vidimo početak kapitulacije“, rekao je demokratski zastupnik Bill Keating za CNN. „To je stvarnost. Počinje dopirati do njih.“
Ranije u ponedjeljak glasnogovornik iranskog Ministarstva vanjskih poslova Esmaeil Baghaei rekao je da pregovori s Omanom „napreduju glatko i konstruktivno“ te da je postignut dogovor o karti plovnih pravaca, dok neka tehnička pitanja još nisu riješena. Baghaei je rekao da se razgovaralo i o uslugama koje se uobičajeno naplaćuju, poput osiguravanja sigurne plovidbe, zaštite okoliša, pomorskih usluga i suzbijanja kriminala.
Američki dužnosnici više su puta isključili mogućnost bilo kakvog sporazuma koji bi Teheranu omogućio naplaćivanje pristupa tjesnacu. No višemjesečni američki vojni napori, uključujući dvotjednu kampanju napada u srpnju, nisu uspjeli slomiti iransku kontrolu nad tjesnacem, unatoč Trumpovoj obmanjujućoj tvrdnji, koju je ponovio i u ponedjeljak, da je tjesnac otvoren te da „jedino američka mornarica trenutačno kontrolira Hormuški tjesnac“.
Washington i Teheran dogovorili su prekid vatre u lipnju, ali SAD je u srpnju ponovno uveo blokadu iranskog pomorskog prometa, što je Teheran ocijenio kršenjem primirja. Iran je uzvratio raketnim i bespilotnim napadima na američke saveznike u regiji, a napada i trgovačke brodove koji prolaze tjesnacem bez njegova dopuštenja.