Ministarstvo zdravstva izvijestilo je u petak da su ostvareni ključni ciljevi upute o dvojnom radu liječnika, među kojima su veća odgovornost uprava zdravstvenih ustanova i snažniji nadzor nad izdavanjem dopusnica, a skraćeno je i prosječno vrijeme čekanja na dijagnostičke preglede.

Objavljeni su službeni podaci o izdanim dopusnicama za dvojni rad liječnika u 32 bolnice za svibanj ove i prošle godine, koji pokazuju povećanje broja evidentiranih i izdanih dopusnica za oko devet posto, što Ministarstvo tumači prvenstveno kao rezultat uređenijeg i transparentnijeg sustava evidentiranja i kontrole, a ne kao automatsko povećanje opsega dvojnog rada liječnika.

U priopćenju se ističe kako su sada evidentirani liječnici koji su možda prethodno obavljali dvojni rad, ali nisu imali formalno reguliran status.

Uputa Ministarstva zdravstva o dvojnom radu liječnika (izdana krajem 2025. godine) definira stroža pravila prema kojima liječnici zaposleni u javnom zdravstvu mogu raditi u privatnim ustanovama. Odobrenje (dopusnica) uvjetuje se prvenstveno time da matični odjel nema liste čekanja dulje od 120 dana te ostvarivanjem zadanih radnih normi u javnom sustavu.

Objavljeni podaci pokazuju velike razlike među bolnicama. Najveći rast ukupnog broja dopusnica bilježe KBC Sestre milosrdnice, gdje je broj dopusnica porastao s 202 u svibnju prošle godine na 453 u svibnju ove godine, te KBC Zagreb, u kojem je broj dopusnica povećan s 213 na 409.

Rast bilježe i KBC Split, gdje je broj dopusnica povećan s 325 na 335, te KB Merkur, u kojem je broj dopusnica porastao s 85 na 117.

Istodobno, pojedine ustanove imaju manji broj dopusnica nego prošle godine. U KBC-u Osijek broj dopusnica smanjen je s 332 na 275, u KBC-u Rijeka s 204 na 139, a u KB Dubrava s 221 na 204.

Među općim bolnicama najveći rast zabilježen je u Slavonskom Brodu, gdje je broj dopusnica povećan sa 100 na 142, dok su pad zabilježile bolnice u Šibeniku, Vinkovcima i Vukovaru.

U Ministarstvu ističu da razlike među ustanovama potvrđuju važnost individualne odgovornosti uprava bolnica i ravnatelja u upravljanju kadrovima i organizacijom rada.

Naglašavaju i kako su ravnatelji zdravstvenih ustanova odgovorni za provedbu upute, opravdanost izdavanja dopusnica te kontinuirano praćenje učinaka dvojnog rada na dostupnost zdravstvene zaštite i funkcioniranje bolničkih timova.

„Veća odgovornost i kontrola na razini ustanova bila je jedan od primarnih ciljeva donesene upute”, navodi Ministarstvo.

Pojačani nadzor daje rezultate

Dodaju i kako sama regulacija dvojnog rada ne može samostalno riješiti problem listi čekanja, ali predstavlja važan korak prema učinkovitijem i odgovornijem sustavu upravljanja u zdravstvu.

Kontinuirane aktivnosti Ministarstva zdravstva usmjerene su na smanjenje listi čekanja kroz organizacijske mjere, učinkovitije upravljanje bolničkim kapacitetima i pojačani nadzor nad funkcioniranjem zdravstvenog sustava.

Navode i da je prosječno vrijeme čekanja na dijagnostički pregled smanjeno u odnosu na prošlu godinu, što, kako ističu, potvrđuje da organizacijske mjere i pojačani nadzor daju rezultate.