Ministrica zdravstva Irena Hrstić izrazila je u petak zadovoljstvo povećanom transparentnošću u izdavanju dopusnica liječnicima za dvojni rad, istaknuvši da se 30 posto dopusnica odnosi na dopunski rad u javnom zdravstvu, te poručila da nije pristaša apsolutne zabrane dvojnoga rada.

Službeni podaci o izdanim dopusnicama za dvojni rad liječnika u 32 bolnice za svibanj ove i prošle godine pokazuju povećanje broja evidentiranih i izdanih dopusnica za oko devet posto, što ministrica tumači prvenstveno kao rezultat uređenijeg i transparentnijeg sustava evidentiranja i kontrole.

„Postigli smo ono što smo htjeli, uspostavljeni su razumljivi i jasni kriteriji koje primjenjuju ravnatelji u cijeloj Hrvatskoj”, izjavila je Hrstić na kongresu Udruge poslodavaca u zdravstvu u Vodicama. Dodala je da je cilj bio redovito ažuriranje dopusnica i bolje praćenje listi čekanja.

Iako liste čekanja i dalje vidi kao jedan od najvećih problema zdravstva, Hrstić smatra da se prvi pomaci ipak vide. Podsjetila je da su i druge europske zemlje suočene sa sličnim problemima te da ozbiljniji rezultati dolaze tek nakon duljeg razdoblja reorganizacije sustava i promjena u organizaciji rada.

Posebno je istaknula da je prosječno čekanje na dijagnostiku u posljednjih nekoliko mjeseci skraćeno za dva dana, sa 144 na 142 dana.

„Pomak od dva dana izgleda malo, ali ja to gledam kao pozitivan trend”, poručila je.

Broj zaposlenih u sustavu povećan za više od 8000 djelatnika

Govoreći o dvojnom radu liječnika, ministrica je naglasila kako se oko 30 posto izdanih dopusnica odnosi na rad liječnika u drugim javnim zdravstvenim ustanovama, ponajviše u hitnoj zdravstvenoj službi, što pokazuje da dvojni rad često služi za pokrivanje kadrovskih nedostataka unutar javnog sustava.

„Nisam pristaša apsolutne zabrane dvojnoga rada, u ovome trenutku nema elemenata da se ja uključim u zabranu tog oblika rada, posebno zato što se tako popunjavaju neuralgične točke u javnome zdravstvu”, rekla je Hrstić.

Dotaknula se i problema nedostatka liječnika i drugih zdravstvenih radnika, posebno u hitnoj medicini i manjim sredinama. Upozorila je da se u javnosti često iznose brojke bez jasnog izvora, navodeći podatak HZZO-a prema kojem je broj zaposlenih u zdravstvenom sustavu od 2019. do 2025. povećan za više od osam tisuća djelatnika, odnosno oko deset posto. Istodobno je priznala da postoje ozbiljni regionalni problemi i manjak pojedinih specijalista, osobito u manjim sredinama i ruralnim područjima.

Velik dio razgovora na kongresu odnosio se na hitnu medicinu i slab interes mladih liječnika za specijalizaciju iz hitne medicine.

Ministrica je podsjetila da je sustav hitne medicine tijekom posljednjih desetak godina značajno unaprijeđen, uključujući razvoj helikopterske hitne službe, turističkih ambulanti i objedinjenih hitnih bolničkih prijama, ali smatra da reforma još nije dovršena. Kao jedan od glavnih problema navela je nepopunjene specijalizacije te potrebu za jasnijom organizacijom rada između obiteljske medicine, izvanbolničke hitne službe i bolničkih hitnih prijama.

Govoreći o specijalizacijama liječnika i odlascima specijalizanata iz manjih bolnica nakon završetka školovanja, Hrstić je najavila da bi se sustav u budućnosti mogao usmjeriti prema centralnom financiranju specijalizacija na razini države, umjesto sadašnjeg modela u kojem ih financiraju pojedine bolnice ili županije. Najavila je i izmjene pravilnika o specijalističkom usavršavanju te dodatno vrednovanje rada u ruralnim i otočnim područjima.

Privatne ustanove u CEZIH-u od 2027.

Na kongresu se govorilo i o financijskoj stabilnosti zdravstvenog sustava te rastu dugova bolnica prema veledrogerijama.

Hrstić je priznala da problem nije riješen, ali tvrdi da je usporena dinamika rasta dugova zahvaljujući povećanju financijskih limita bolnicama i boljoj kontroli troškova. Ministarstvo zdravstva, rekla je, na mjesečnoj razini prati financijsko stanje bolnica kako bi se problemi prepoznali prije nego postanu kritični.

Poručila je i da se problemi opskrbe lijekovima moraju rješavati partnerskim odnosom zdravstvenog sustava i veledrogerija, a ne stvaranjem pritisaka kroz upozorenja o mogućim nestašicama.

Govoreći o odnosu javnog i privatnog zdravstva, Hrstić je najavila da bi privatne zdravstvene ustanove početkom 2027. trebale biti potpuno uključene u CEZIH (Centralni zdravstveni informacijski sustav Hrvatske), što bi trebalo omogućiti bolju razmjenu podataka i dostupnost nalaza pacijenata unutar sustava. Naglasila je pritom da privatni sektor već sada čini važan dio zdravstvenog sustava, posebno kroz ordinacije obiteljske medicine koje rade u ugovoru s HZZO-om.

Kao jedan od ključnih ciljeva do kraja mandata Hrstić je izdvojila donošenje vremensko-kadrovskih normativa, novu kategorizaciju bolnica i razvoj centara izvrsnosti, koji bi trebali postati temelj buduće reorganizacije zdravstvenog sustava i ravnomjernije dostupnosti zdravstvene zaštite u cijeloj Hrvatskoj.