Može li Europska unija donijeti demokraciju i vladavinu prava zemljama Zapadnog Balkana, kako se proces proširenja mijenjao tijekom godina, tko su igrači koji dezinformacijama pokušavaju nametnuti jači utjecaj u regiji, što je cilj širenja dezinformacija o Europskoj uniji i što ona čini u suzbijanju lažnih vijesti?

Sve su to pitanja o kojima se raspravljalo tijekom online konferencije koju je organizirao Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj na temu: „Europska unija, dezinformacije i Zapadni Balkan“.

Govornici su bili: eurozastupnik Tonino Picula (SDP-S&D), generalni direktor za komunikacije Europskog parlamenta Jaume Duch Guillot,  koordinator komunikacija Platforme za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske – CROSOL Gordan Bosanac, te glavni urednik Faktografa, Petar Vidov.  Raspravu je pratilo više od 170 aktivista, pripadnika civilnog sektora iz regije, te srednjoškolaca.

Generalni direktor za komunikacije EP-a Jaume Duch Guillot govorio je štetnosti dezinformacija, pogotovo u razdobljima golemih zdravstvenih kriza kao što je pandemija bolesti COVID-19.

„Dezinformacije uvijek imaju izvor, cilj i strategiju“, istaknuo je te zaključio kako je većinom riječ o pokušaju nanošenja štete demokraciji i narušavanju povjerenja građana u institucije. „Ako ste uspješni u tome, u kreiranju loših odnosa između građana i demokratskih institucija, onda u konačnici slabite i vladavinu prava“, istaknuo je Duch Guillot.

Upozorio je da ova pandemija nije samo zdravstvena kriza nego i kriza dezinformacija odnosno „infodemija“  te podsjetio da će u Europskom parlamentu biti osnovan poseban Odbor za dezinformacije od kojeg se mogu očekivati konkretne mjere i prijedlozi djelovanja. Također je istaknuo da društvene mreže i velike internetske platforme poput Twittera, Facebooka i Googla moraju pokazati odgovornost, budući da su često upravo to kanali kojima se dezinformacije šire.

Govoreći o hrvatskom kontekstu lažnih vijesti, urednik Faktografa Petar Vidov istaknuo je kako je trenutačno najviše dezinformacija vezano uz razne konstrukcije o cjepivu.

„Cilj je stvoriti masovni pokret protiv cjepiva“, zaključio je.  Upozorio je da i golema količina lažnih vijesti dolazi od strane ljudi koji se pokušavaju okoristiti ovom situacijom kako bi zaradili.

Zastupnik Tonino Picula analizirao je europsku politiku proširenja te ustvrdio kako je ona najučinkovitiji vanjskopolitički instrument Europske unije, te dokazano stabilizirajući faktor. Istaknuo je kako bi proširenje na Zapadni Balkan EU-u donijelo višestruku korist.

„Pomoglo bi Uniji da ponovno stekne kredibilitet u regiji, te dokazalo da je sposobna utjecati na događaje u susjedstvu i nositi se s izazovima 21. stoljeća, jednako kao što je to mogla u drugoj polovici 20. stoljeća.“

Podsjetio je da je EU osigurala 3,3 milijarde eura za pomoć zemljama Zapadnog Balkana u borbi protiv koronakrize, što je također poruka tamošnjim građanima da nisu ostavljeni sami. Procijenio je da bi Sjeverna Makedonija i Albanija, koje su dobile zeleno svijetlo za pregovore, ali još čekaju točan datum za njihov početak, mogle stvarno taj proces otvoriti iduće godine, tijekom slovenskog predsjedanja Vijećem EU-a.

Koordinator komunikacija Platforme za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske – CROSOL Gordan Bosanac podsjetio je na jučerašnju deklaraciju nevladinih udruga iz regije povodom summita o Zapadnom Balkanu, u kojoj su najjače organizacije iz područja borbe za vladavinu prava postavile pitanje je li Europska unija danas dovoljna snaga koja može regiji donijeti demokraciju.

„Kada Unija dobije takvu poruku od ljudi koji su njezini prvi suradnici na terenu, onda se treba zamisliti“, zaključio je Bosanac.