Etnografski muzej u Zagrebu proslavit će 20. i 22. listopada svoju 103. godišnjicu posebnim programom koji će građani moći popratiti uz besplatan ulaz i razgledati bogato kulturno nasljeđe koje se ondje čuva.

U četvrtak, 20. listopada, predstavit će se katalog Zvjezdane Antoš “Zbirka pokućstva”, nastao temeljem višegodišnjega etnološkog i kulturno antropološkog istraživanja značenja muzejskih predmeta kao dijela svakodnevnog života i njihove uloge za dom i obitelj.

U subotu, 22 listopada, od 10 do 18 sati ulaz u Etnografski muzej je slobodan za niz događanja.

Program počinje u 11 sati igrom “Potraga” za djecu i obitelji kroz koju će se saznati mnoge zanimljive priče, od one kako su u Muzej stigli neobični predmeti iz dalekih krajeva svijeta ili što dobijemo ako kuhamo kamen iz mora do priče o tome može li kapa biti napravljena od životinje. Obavezna je prijava, na [email protected]

Slijedi vodstvo kroz izložbu “Lica gladi” na temu pobjedničkih vrtova koji su za vrijeme Prvog svjetskog rata nastali u Velikoj Britaniji, Kanadi, SAD-u, ali i kod nas te o urbanom vrtlarenju.

Organizirat će se i vodstvo kroz izložbu “Kapa dolje! Priča o (ne)pokrivanju glave”, koja temu obrađuje u različitim kulturama u prošlosti, ali i danas, te još jedno kroz izložbu “Lica gladi” koje će imati autorice te izložbe Tanja Kocković Zaborski i Melanija Belaj.

Muzeju za rođendan priredit će se koncert zbora “Čipkice”, ženskog vokalnog etno ansambla. koji uz hrvatsku tradicijsku glazbu izvode pjesme mnogih drugih zemalja.

Od svog osnutka 22. listopada 1919. muzej je smješten u jednoj od najljepših secesijskih palača u centru Zagreba na Trgu Mažuranića 14, namjenski građenoj za Trgovačko-obrtni muzej (1902.-1904.).

Čuva više od 85 tisuća predmeta (narodne nošnje, instrumenti, namještaj, igračke, gospodarstveni predmeti i drugo), vrijedan knjižnični fond s oko 25 tisuća knjiga i časopisa te oko 130 tisuća jedinica dokumentarne građe.

Dvije inicijalne muzejske zbirke temelje se na privatnim kolekcijama industrijalca Salamona Bergera, prvoga direktora muzeja.

Palaču je projektirao Alojz Vjekoslav Bastl, alegorijske kipove na pročelju zgrade izradio je kipar Rudolf Valdec, a svod kupole na prvom katu oslikao je Oton Iveković.

U sastavu inicijalnih zbirki nalaze se predmeti koje su prikupili istaknuti kulturni i javni djelatnici druge polovice 19. st. (I. Kršnjavi, L. Horvat, F. Hefele, F. Lay, M. Trnina…). Dio ostavštine biskupa Strossmayera (uporabni i dekorativni predmeti) otkupljen je za Muzej sredinom 20. stoljeća.