Srednja gospodarska škola Križevci odradila drugu fazu projekta ERASMUS+ KA2 u Mađarskoj
Nastavkom projekta Erasmus+ KA2 pod nazivom „Osiguranje resursa za zadovoljenje osnovnih potreba kroz održivo upravljanje ruralnim područjima“, uspješno je odrađen drugi dio projekta ovaj put u Srednjoj poljoprivrednoj školi u Mađarskom gradu Kaposvaru od 15. do 20 listopada.
Partneri u projektu su srednje poljoprivredne škole iz gradova Gussing-Austrija, Kaposvar-Mađarska i Križevci -Hrvatska.
U projektu sudjeluje po deset učenika i dva nastavnika iz svake škole partnera. Iz Srednje gospodarske škole Križevci u projektu su sudjelovali učenici: Picig Lorena, Hrlec Ivana, Golek Fran, Pivar David, Knezić Mateo, Čevis Ivan, Brajdić David, Škoda Mateo, Hunjet Andrija i Šostaric David, a od nastavnika Damir Bolfek kao voditelj projekta i Ksenija Koščak pratitelj i prevoditelj za njemački jezik, dok je Valentina Nađende bila prevoditelj za mađarski jezik.
Tijekom petodnevnog seminara učenici i profesori su prisustvovali predavanjima i obilascima tvornica i poljoprivrednih gospodarstva i usvojili nova znanja o održivom razvoju i proizvodnji energije iz obnovljivih izvora u smislu zaštite okoline te značaju domaće poljoprivredne proizvodnje i proizvoda na lokalnoj razni.
“O mađarskoj nacionalnoj strategiji održivog razvoja, strategija lokalnog održivog razvoja” predavači sa instituta Otto Herman upoznali su prisutne sa strateškim planom za održivi razvoj Mađarske, a gradonačelnik Kaposvara sa trenutnim postignućima (gradski prijevoz sa 40 autobusa na bio plin, led rasvjetom u dijelu grada u cilju uštede energije itd.) te strategijom razvoja grada koji će se iz vlastitih obnovljivih izvora opskrbljivati energijom. Nakon predavanja održan je posjet tvornici šećera u Kaposvaru, jedinoj tvornicu u Mađarskoj sa proizvodnjom od 1 milijun tona šećera godišnje. Tvornica ima vlastitu proizvodnju bioplina iz otpada nastalog proizvodnjom šećera i energanu te za svije potrebe proizvodi 70% energije. Višak proizvedenog bio plina i struje prodaje.
Temu “Početak, sadašnjost i budućnost preciznog upravljanja u Mađarskoj” prezentirao je predavač iz nacionalne poljoprivredne komore i predavao o načinima, mogućnostima te strategiji razvoja preciznog upravljanja u smislu prikupljanja i obrade podataka na temelju kojih se pronalaze i predlažu tehnološka rješenja, vrsta mehanizacije i automatizacije u procesu proizvodnje baziranom na istraživanjima stručnjaka te važnosti prihvaćanja njihovih savjeta i uputa od strane gospodarstvenika.
Vlasnik tvrtke FARKAŠ d.o.o. prezentirao razvoj tvrtke od osnutka 2003. godine do danas s naglaskom na obradi 630 hektara površine primjenom novih tehnologija u smislu mehanizacije, izmjene plodoreda, uravnoteženja prinosa snimanjem prinosa, evidentiranjem i analizom podataka o gnojidbi, zaštiti i prinosima, primjenom GPS sustava i dronova u svim fazama proizvodnje temeljenim savjetima stručnjaka. Obilaskom gospodarstva vlasnik je posjetitelje upoznao sa najnovijom generacijom mehanizacije i opreme za precizno upravljanje, njihovom učinkovitosti na poboljšanju prinosa i zaštiti okoline te isplativosti bez obzira na visoku cijenu.
Predavač iz Nacionalne poljoprivredne komore predavao je o aktivnostima, razvojem te ulogom Nacionalne poljoprivredne komore od osnutka 2012 godine do danas. U početku je imala 11000 članova a danas 400 000 članova. Uloga komore je povezivati male gospodarstvenike sa kupcima , pomagati im u plasmanu domaćih proizvoda prvenstveno na tržište u lokalnoj zajednici kroz izlaganja na sajmovima i zajednički marketing (promotivni materijali, zajednička facebook stranica), i savjetima za poboljšanje proizvodnje i plasmana.
Cilj je proizvoditi i plasirati domaći Mađarski proizvod, zdrav, visoke kvalitete i prihvatljive cijene ekološki uzgojen i poznatog porijekla. Drugi dio predavanja odnosio se na prezentaciju vlasnika uspješnih malih gospodarstava i promociju proizvoda, te obilazak gospodarstava i degustaciju domaćih proizvoda. U gradu Pečuhu učenici su posjetili tvornicu energije na bio masu u Mađarskoj.
Početkom rada 1959. godine korištena su fosilna goriva. U cilju smanjenja zagađenja okoline 1980 godine donose plan proizvodnje energije i 2013 godine modernizacijom postrojenja prelaze na proizvodnju energije iz biomase. Izgaranjem drva i slame zagrijava se voda u kotlovima, pretvara u paru koja preko turbina pokreće generatore koji proizvode struju. Vodena para koja je prošla kroz turbine distribuira se u toplinsku mrežu grada Pečuha. Tvornica proizvodi toplinsku energiju za 60% grada Pečuha od toga za grijanje 31000 stanova i 450 javnih ustanova. Godišnje se preradi 250 000 tona drva i drvnog otpada te 180 000 tona slame u bioenergiju toplinu i struju.
Cilj je potpuni prijelaz na korištenje slame kao izvora energije u budućnosti zbog očuvanja šuma. Kulturološki dio projekta realiziran je obilaskom povijesnih i kulturnih znamenitosti grada Kapošvara. Sljjedeća faza projekta biti će realizirana u Srednjoj gospodarskoj školi u Križevcima u travnju 2018. godine, priopćio je Damir Bolfek, voditelj projekta.
prigorski.hr