Križevci stari

Toma Kovačević (Križevci, 6. siječnja 1664. — Zagreb, 13. lipnja 1724.)

Kanonik i crkveni povjesničar. Gimnaziju završio u Zagrebu, vjerojatno 1684. kad je ušao u kaptolsko sjemenište, a filozofsko-teološki studij u Njemačko-ugarskom kolegiju u Rimu 1691. Od 1692. župnik u Ivancu, od 1694. kanonik zagrebačke prvostolnice (od 1695. nadzornik šuma, od 1698. prefekt trga i od 1701. sjemeništa, 1705 –10. nadstojnik pobožnih zaklada, 1705–22. nadzornik prebendarskih), 1699–1701. rektor Hrvatskoga kolegija u Beču, od 1701. čazmanski arhiđakon te varaždinski od 1704. godine.

Iste godine postao kantorom Zagrebačkoga kaptola (spominje se s naslovom papinskoga prabilježnika), kojega je 1708. bio izaslanik na zajedničkom ugarsko-hrvatskom saboru u Požunu, a 1710, kad je dovršio gradnju kurije na Kaptolu (kbr. 8; stara mu je izgorjela 1706), kustosom katedralne riznice i kaptolskoga arhiva; 1722. kandidat za zagrebačkoga biskupa. Istraživao je povijest Zagrebačke biskupije i kaptolskih posjeda te životopise istaknutih svećenika i kanonika.

Sva njegova djela – dio ih je poslao F. Riceputiju pomažući pri sastavljanju izdanja Illyricum sacrum – ostala su u rukopisu i čuvaju se u Arhivu HAZU. Glavna su među njima Catalogus praesulum Zagrabiensium(sign. II d 219, II a 70, III d 132), sa životopisima biskupa od Duha do J. Branjuga, te Sequitur catalogus regulatus demortuorum canonicorum Zagrabiensium (kodeksi s neznatno različitim inačicama pod sign. II d 214, II d 216, II d 217), sa životopisima kanonika nakon 1578. U rukopisuHistoria provinciae seu bonorum venerabilis capituli Zagrabiensis Sisciensium (sign. II a 26) iznio je povijest Siska i njegovih posjeda, a u onima Historia ternae rebellionis Stibrensis i Manifestatio dissidiorum civitatis Montis Graecensis Zagrabiensis cum capitulo Zagrabiensi (oba pod sign. II c 58, drugi i pod sign. III d 154) opisao pobune kaptolskih kmetova (štibrenci) na posjedima istočno i jugoistočno od Zagreba, odn. povijest odnosa gradečke i kaptolske općine (sva tri rkp. sjedinjena i u kodeksu pod. sign. II b 7).

Sastavio je povijesti Čazmanskoga kaptola (Memoria praepositi et capituli Csasmensis, u dvama kodeksima, sign. II c 58, II a 70), Franjevačkoga i Pavlinskoga reda te njihovih samostana u Banskoj Hrvatskoj (Notitia provinciae S. Ladislai et conventuum ac residentiarum eiusdem in Regno Sclavoniae religiosorum d. Francisci de observantia dictorum, sign. II a 70, sadržava i povijest zagrebačkih klarisa; Ordo coenobiorum provinciae Croatiae actu existentium i Sequuntur desolata a monasteria ordinis s. I. Pauli Eremitae Provinciae Croaticae, sign. III d 8, gdje je i nenaslovljeni dio rukopisa o franjevcima). Sačuvani su mu i manji rukopisi Historiola de castro Medved et de eius abalienatione ab ecclesia Zagrabiensi, De abalienatione castri Maioris Kemlek ab ecclesia Zagrabiensi, Historiola de castro Okicio seu Okich i Continuatio dissidiorum capituli cum civitate Zagrabiensi (svi u kodeksu pod sign. II a 70, neki i zasebno u kodeksima pod sign. II c 58, II d 61, II d 219, III d 132). Kritički je pristupao arhivskomu gradivu i suvremenoj literaturi, a napose su vrijedna njegova zapažanja koja se odnose na XVII. i XVIII. st.

Pisao je i djela iz etike (Regnorum Croatiae et Sclavoniae fides in Deum et fidelitas in principes, odlomci u kodeksima pod sign. II a 70, II d 219), pripisuje mu se izdanje glazbenoga priručnika Brevis cantus Gregoriani notitia (Beč 1701), a prema V. Klaiću, sastavio je djelo iz crkvene glazbe Directorium pro usu chori ecclesiae Zagrabiensis (sign. II a 70) te liturgičku raspravu Aliqua de ritu proprio cathedralis ecclesiae Zagrabiensis (sign. III d 154). Dio njegovih radova prepisao je, a za djelo o zagrebačkim biskupima sastavio i kazalo, Lj. Ivančan (strojopisi u Nadbiskupskom i kaptolskom arhivu te Knjižnici Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta u Zagrebu).

prigorski.hr/hbl.lzmk.hr

foto: Gradski muzej Križevci

Komentari

Komentara

Provjerite i ovo

malo veliko spravisce2

FOTO Sjećanje na Malo veliko spravišče

Kao najavu današnjeg, petnaestog Malog velikog spravišča, koje počinje u 17 sati, podsjetimo na prvih …

Dr. Ferdo Kern

Ferdo Kern (Budimpešta, 25. svibnja 1872. – Zagreb, 9. listopada 1960.)

Ferdo Kern bio je hrvatski veterinar, bakteriolog. Rođen je u Budimpešti 25. svibnja 1872. Prvi …