Zagrebački speleolozi završili su dvodnevno čišćenja jame Pavlovice na Žumberku, jedne od 530 speleoloških pojava u Hrvatskoj koju su zbog pronađenog deponija otpada stavili na popis inicijative ‘Čisto podzemlje’.

To je druga akcija čišćenja jame Pavlovice kod žumberačkog sela Keseri, nakon što su dio jame očistili u prosincu prošle godine.
Tijekom akcije 16 speleologa Zagrebačkog speleološkog saveza izvuklo je na površinu i zbrinulo više kubičnih metara krupnog otpada, među kojima dva štednjaka, frižider, tri metalne bačve, krevet, automobilske kotače i dva samara zaprežnih kola.
Prvog dana protueksplozijska postrojba PU zagrebačke iz jame je izvukla minobacačku granatu iz Drugog svjetskog rata.
Iz jame Pavlovice očistili smo više od 12 kubičnih metara otpada i sad je ona u potpunosti očišćena i vraćena u prvobitno stanje, kazao voditelj inicijative Ruđer Novak.
Ovo je ukupno sedma akcija čišćenja u organizaciji Inicijative Čisto podzemlje. Dosad je uklonjen oko 21 kubik otpada iz špilja i jama, te u suradnji s protueksplozijskom postrojbom MUP uklonjeno 41 eksplozivno sredstvo, kazao je.
Također imamo suradnju i s Javnom vatrogasnom postrojbom grada Zagreba na uklanjanju krupnog, a dijelom i opasnog otpada, kao i suradnju s HGSS-om. U posljednjih godinu dana okupili smo oko Zagrebačkog speleološkog saveza jedinstvenu ekipu stručnjaka i profesionalaca koji se mogu nositi s raznim vrstama otpada u podzemlju, kazao je Novak.
Cilj volonterske akcije je potaknuti dijalog o problemima deponiranja otpada u krškom podzemlju i zaustaviti bacanje otpada u podzemlje.
Oduvijek smo svjesni da je to vrlo raširena pojava na ovim prostorima, a upravo su speleolozi prva crta obrane špilja i jama od takvih incidenata, kazao je.
Čisto podzemlje je ustanovilo popis onečišćenih speleoloških pojava u Hrvatskoj u koji je do sada upisano 530 lokaliteta.
Sad prvi put znamo koliko je otpad u podzemlju raširen problem. Rezultati su pomalo zastrašujući: ono krije tisuće kubika komunalnog otpada, plastike, građevinskog materijala, te klaoničkog, medicinskog i drugog otpada koji se desetljećima raspada i truje živi svijet i zalihe pitke vode, upozorava Novak.

Tek kada shvatimo razmjere problema, možemo ozbiljno razmišljati i poticati njegovo rješavanje. Zato je prvi korak u našem radu prikupiti i objaviti lokacije svih onečišćenih speleoloških objekata u Hrvatskoj,rekao je.
Pećine i jame u Hrvatskoj uglavnom pripadaju Dinarskom kršu, najvećoj neprekinutoj krškoj površini u Europi, koja zahvaća područje od Udina u Italiji do najzapadnijih dijelova Albanije.
Po prirodnim vrijednostima – geomorfološkim i biološkim – jedno od najistaknutijih područja te vrste u svijetu. Istodobno, glavno je izvorište pitke vode Hrvatske i susjednih zemalja. Zbog slabe sposobnosti pročišćivanja podzemnih voda, one su izložene brzom i lakom onečišćenju.
(Hina)

fah