SUVREMENA SOCIOLOGIJA GRADA: OD ˝NOVE URBANE SOCIOLOGIJE˝ PREMA ˝SOCIOLOGIJI URBANOG˝ / Jana Šarinić, Ognjen Čaldarović. – Zagreb: Naklada Jesenski i Turk [etc.] 2015.

U ovoj se knjizi raspravlja o najvažnijim temama suvremene urbane sociologije, sudbini urbanog društva, problemima suvremenih gradova i problemima s kojima se stanovnici tih gradova svakodnevno susreću. Suvremena se sociologija u velikoj mjeri bavi upravo urbanim problemima, urbanim društvom koje je u 21. stoljeću globalno dominantno, neizbježno, ali i problematično u smislu regulacije rasta, kontrole devijantnosti i planiranja budućnosti. Smanjenje nejednakosti i planiranje snošljivije budućnosti takvog urbanog društva postaje sve više zadatak proučavanja suvremene sociologije. U knjizi se susreću mnoge discipline – počev od sociološke teorije, preko urbane geografije, urbanizma, arhitekture i drugih disciplina i pristupa koji kritički razmatraju sudbinu urbanog društva izlažući probleme, ali i nalazeći te predlažući rješenja.

 

S obzirom na obuhvat rasprave, dimenzije izloženosti problematike te pregnantno problematiziranje mnogobrojnih aspekata „globalnog društva“, megagradova i problema planiranja složenih sustava kakav je suvremeni grad, ovim djelom autori svakako nude izvoran znanstveni doprinos suvremenoj društvenoj znanosti.

Anka Mišetić

 

Držim da se radi o zrelom djelu, koje se oslanja na najvažnije sociološke i srodne teorije, bogato se referira i na rezultate mnogih empirijskih istraživanja te na najnovije konceptualizacije urbanog fenomena.

Ivan Rogić

 

 

U KRUGU / Carl Frode Tiller; Zagreb: Naklada Ljevak, 2015.

Roman U krugu pokriva širok i dubok spektar i u psihološkom i u sociološkom smislu. Glavni junak David pati od amnezije. Oglas objavljen u novinama poziva njegove znance i prijatelje da mu pišu pisma kako bi mu potaknuli sjećanje. Ta pisma čine mrežu tekstova u kojima se Davidova biografija – kao i biografije onih koji mu pišu – ponovo ispisuje i dovodi u pitanje. Pisma su usredotočena uglavnom na prošlost, govoreći o tome što se dogodilo generaciji Norvežana sredinom 20. stoljeća, o rodnim ulogama i o potrazi za identitetom. Iako se radnja romana odvija tijekom samo nekoliko tjedana, uspijevamo doznati priču o nekoliko generacija na puno elegantniji, ekonomičniji i dinamičniji način nego u klasičnim obiteljskim kronikama.

Tiller majstorskom vještinom iznosi na površinu mračne sile u ljudskom umu, razotkrivajući napete međuljudske odnose. Radnja se kreće između opisa sadašnjosti i dnevničkih sjećanja na razdoblje 1970-ih i 1980-ih u kojima se opisuje Davidov život – no naratori prije svega opisuju sebe i sjećanja na vlastite frustracije i bijes, na neispunjena očekivanja, na obiteljske sukobe i razočaranja, na gorke nesporazume između očeva i sinova i na bračne inkompatibilnosti.

Tiller ima oštro oko za nepisana pravila male usko povezane norveške zajednice, gdje je rodna diskriminacija na početku 20. stoljeća još živa i gdje ispod površine cvjeta mačo kultura. Kritičari ovaj višestruko nagrađivani roman (osvojio je, između ostaloga, nagradu Brageprisen, Nagradu norveške književne kritike i Nagradu EU za književnost) proglašavaju remek-djelom napisanim vrlo inteligentno, s ibsenovskom virtuoznošću.

***

Carl Frode Tiller (rođen 1970.) književnik, povjesničar i glazbenik.

Debitirao je 2001. romanom Nizbrdica koji je kao najbolji prvijenac godine nagrađen nagradom Tarjei Vesaas’ Debute Prize, a ušao je i u uži izbor za prestižnu književnu nagradu Brageprisen koju dodjeljuje stručni žiri.

Za roman U krugu Tilleru je 2007. godine dodijeljena nagrada Brageprisen te Nagrada norveških književnih kritičara, a nominiran je i za prestižnu skandinavsku književnu nagradu koju dodjeljuje Nordijski književni savjet.

Godine 2009. roman U krugu dobio je Nagradu EU za književnost.

Tiller je nesumnjivo jedan od najvažnijih romanopisaca svoje generacije, cijenjen zbog  svojeg prepoznatljivog furioznog stila i sposobnosti da stvori živopisne, slojevite likove čija sudbina često biva zapečaćena njihovom nesposobnošću da se otrgnu od destruktivnih obrazaca ponašanja koji obilježavaju njihove odnose s okolinom.

 

POKORAVANJE / Michel Houellebecq; Sarajevo ; Zagreb: Buybook, 2015.

„Pokoravanje“ – novi roman Michela Houellebecqa, objavljen je na dan kada je izvršen atentat na list Charlie Hebdo. Houellebecq je i ranije često kritički govorio o islamu. No ovaj roman je drugačiji.

François, profesor književnosti koji se u intelektualnim krugovima ranije proslavio radom o francuskom predstavniku „dekadentne literature“ Joris-Karlu Huysmansu usamljen je i nesposoban za uspostavljanje dubljih veza s okolinom. Strahuje od fizičkog propadanja i opsjedaju ga suicidalne misli. Prijatelja u biti i nema. U slobodno vrijeme sastaje se s još nekoliko preostalih poznanika ili pije, okružen knjigama. Ponekad odlazi i prostitutkama.

Sve se to događa uoči predsjedničkih izbora u Francuskoj u godini 2022. Nacionalni front Marin Le Pen je dominantna politička snaga u zemlji, socijalisti i jedno muslimansko bratstvo približno su jednake snage, građanska desnica se smanjila. Poslije drugog predsjedničkog mandata Françoisa Hollandea, zemlja je nesposobna izvući se iz gospodarske i društvene krize. Kako bi spriječili da Le Pen postane predsjednica, građanske stranke i socijalisti odlučuju podržati umjerenog muslimanskog kandidata Mohameda Ben Abija.

To što slijedi je polagano i iznenađujuće mirno preuređenja francuske države. Uoči izbora se prolijevala krv u obračunima sličnim građanskom ratu. Poslije izbora vraća se mir. Smanjuje se nezaposlenost, kao i stopa kriminala. Poljoprivreda i obrt doživljavaju procvat. Ceh mora platiti velika industrija. Naravno i to ima svoju cijenu, ne prešućuje Houellebecq. Žene nestaju s tržišta rada. Mijenja se školski i obrazovni sustav, podržavaju se muslimanske institucije, ali vjerska sloboda postoji…

***

Houellebecq je najuspješniji suvremeni francuski autor. Istovremeno je i najkontroverzniji pisac europske današnjice. Njegove knjige prevedene su na više od četrdeset jezika.

prigorski.hr/Gradska knjižnica Franjo Marković Križevci (Lovro Janeš)