U Gradsku knjižnicu Franjo Marković Križevci stigle su nove knjige. Pogledajte o čemu se radi.

DANCI I STRANCI / Kristina Wolsperger Danilovski. – Zagreb: EPH Media, 2015.

Kristinin muž je godinama radio van Hrvatske. Kada im se rodio sin, Kristina je odlučila preseliti se mužu u Kopenhagen. Dobila je posao, a sina je upisala u vrtić/jaslice. Tako i počinje knjiga,  s pričom o danskim vrtićima koji se itekako razlikuju od naših – nema igračaka, sivo, puno dječice, tri tete koje su skroz nezainteresirane….

U knjizi kroz kratke priče i crtice odgovara na mnoga pitanja s hladnog sjevera:

  • Ima li hladni sjeverni vjetar terapeutska svojstva za male bebe?
  • Koji je najteži ispit na medicinskom fakultetu u Danskoj, a uopće ga nema u Hrvatskoj.
  • Je li božićni domjenak stavka u ugovoru o radu?
  • Kada se na sjeveru ide u krevet?
  • Što znači partnerstvo i dijeljenje u vezi?
  • Kako se pada razred u vrtićkoj dobi?
  • Kako se možeš unesrećiti ako nešto naslijediš?

Knjiga se čita brzo i lako. Puna je neobičnih zgoda ali i korisnih savjeta. Može poslužiti  kao dobar vodič svima onima koji odlaze iz Hrvatske u potrazi za poslom ili boljim životom. Ovo je knjiga o različitostima između južnjačkog i sjevernjačkog mentaliteta. Nema tu procjene što je bolje ili lošije. Nema savjeta gdje je bolje ili prihvatljivije živjeti. Nekima će život Danaca izgledati dalek i neprihvatljiv. Ipak, prema istraživanju stručnjaka sa Sveučilišta Columbia, Danci su najsretniji narod na svijetu. “Sjever i Jug su dvije suprotnosti, dva pristupa životu . Nema tu lošeg i dobrog, samo je pitanje ukusa, navike i mjere. Jug je potrošačko društvo, što može i biti dok ima obitelj kao bazu, dok na sjeveru vlada individualizam i nema mjesta konzumerizmu.”

 

VIENNA: ROMAN / Eva Menasse; – Zagreb: Leykam international, 2017.

Roman Eve Menasse objavljen je 2005. godine i govori o prošlosti jedne bečke obitelji sa židovskim i katoličkim korijenima, prikazujući nekoliko njezinih generacija i ujedno društveno-političke prilike tijekom nekoliko desetljeća 20. stoljeća. Roman započinje iznenadnim rođenjem oca pripovjedačice 1930. godine za vrijeme partije bridža i završava pogrebom djeda. Pred sam početak rata djed i baka svoja dva sina i kćer Katzi šalju u inozemstvo gdje uglavnom odrastaju odvojeno. Oca prima obitelj iz maloga gradića Stopsley u Engleskoj, ujak u Londonu počinje raditi kao krojač, a Katzi sa zaručnikom odlazi u Kanadu gdje umire od posljedica upale pluća. Zahvaljujući arijskom podrijetlu bake, ona i suprug za vrijeme nacionalsocijalizma ostaju u Beču. Otac kao dječak u Londonu počinje igrati nogomet i poslije postaje igrač austrijske nogometne reprezentacije. U pedesetim godinama vodi specijaliziranu trgovinu za sportaše iz istočnih zemalja. Otac i ujak glavne junakinje u životu se dva puta žene, a njihova djeca u romanu pripadnici su četvrte generacije koja se bavi poviješću vlastite obitelji i time ujedno vremenom nacionalsocijalizma i temom holokausta, traži odgovore, ukazuje na prešućeno, rekonstruira progon članova obitelji i život izvan domovine, a sve s ciljem buđenja svijesti u obitelji o potrebi komunikativnog i kolektivnog sjećanja, rušenja zida šutnje, oslobađanja od obiteljskih trauma, dugoročnog očuvanja uspomena na obitelji i prošlost i na kraju, s ciljem stvaranja vlastitog identiteta.

U ukupno sedamnaest poglavlja prikazuju se sudbine te „miješane“ obitelji koja je prije i tijekom Drugoga svjetskog rata bila izložena teroru nacionalsocijalističkog režima, ali i napor pripadnika najmlađe generacije da sruše zid šutnje i svoje fragmentarno znanje nadopune rekonstrukcijom obiteljske povijesti.

Autorica u roman unosi mnoge autobiografske elemente, čije poznavanje međutim nije nužno za razumijevanje sadržaja romana.

***

Eva Menasse, rođena u Beču 1970., započela je karijeru kao novinarka bečkoga „Profila“. Zatim je postala urednicom u „Frankfurter Allgemeine Zeitungu“. Pratila je londonski sudski proces oko Davida Irvinga, revizionista koji je nijekao holokaust te je nakon boravka u Pragu radila u Beču kao dopisnica za kulturu.

Vienna je njezin prvi roman koji je 2007 u engleskoj ušao u uži izbor za nagradu Independent Foreign Fiction Prize.

 

 O DETEKTIVIMA / Ivan Vladislavić; – Zagreb: Edicija Božičević, 2017.

Konvencija privatnih istražitelja, zbrka oko nestale Peirneefove slike, čudno iskustvo mladića na jugu SAD-a, prožeto nelagodom, tragedija na obali Mauricijusa, bizarna noć industrijskog teatra i prevoditelji koji ostaju bez riječi – to su samo neke od tema kojima se poznati južnoafrički pisac Ivan Vladislavić bavi u ovoj visokosimboličnoj, intertekstualnoj detektivskoj igri, koju je moguće nazvati i zbirkom priča.

U ‘O detektivima’ Vladislavić se maestralno poigrava konceptom aktivnog čitatelja, ostavljajući tragove posvuda po knjizi u obliku riječi, slika, isječaka i rečenica te tako tjera čitatelja na detekciju. Ovo nije knjiga koju možete bezbrižno pročitati i zaboraviti; nakon prvog čitanja vraćat ćete se na priče i tražiti tragove koje ste isprva previdjeli, tražit ćete po enciklopedijama podatke koje Vladislavić kriptično uzgred spominje i provjeravati jeste li pojedine dijelove dobro pročitali.

***

Ivan Vladislavić (1957., Pretoria, Južnoafrička Republika) jedan je od najvažnijih suvremenih južnoafričkih pisaca. Tijekom osamdesetih radio je kao urednik u izdavačkoj kući Raven Press te u utjecajnom književnom časopisu Staffrider.

Autor je više nagrađivanih romana, kratkih priča i eseja. Od 1992. živi u Johannesburgu i radi kao profesor kreativnog pisanja na Sveučilištu Witwatersrand.

Na hrvatskom je 1999. izašao prijevod njegove knjige ‘Mahnitost’, a 2014. ‘Dvostruki negativ’.

Nominiran je i osvajao niz važnih nagrada za svoja djela, uključujući nagradu Windham-Campbell za književnost, koju dodjeljuje sveučilište Yale za doprinos književnosti na engleskom jeziku.

Pripremo: Lovro Janeš

prigorski.hr