Poznata hrvatska konzervatorka i restauratorica tekstila. Osnovnu školu i Gimnaziju završila u Križevcima.

Dvije su joj žživotne vrijednosti odredile likovnu i nastavničku karijeru: prva je bila izobrazba u Zavodu mehaničke i tekstilne i papirne tehnologije kod prof. Bohumila Vlčeka u Brnu, zajedno s Danicom Bresler (diplomirala 1930. godine), a druga zajednički žživotni put s akademskim slikarom Edom Kovačevićem.

Takav je kreativni čvor potaknuo njezino osnivanje tekstilnog smjera na Držžavnoj obrtnoj šškoli u Zagrebu 1933. godine, gdje je predavao i njezin mužž, te početak tekstilne restauracije u ovom dijelu Europe. Za pariššku izložžbu Jugoslavenska srednjovjekovna umjetnost godine 1948. je vodila tkanje četiriju sagova s kulturnim motivima federalnih republika prema dizajnu akad. Ljube Babića, a 1961.-1963. godine tkanje tapiserije Zlatna bula prema kartonu istog slikara. Retrospektivna izložžba joj je održžana u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu 1976. godine.

Etnologiji i hrvatskoj muzejskoj praksi je pridonijela projektima tekstilne i odjevne obnove (npr. obnova noššnji Sinjske alke potkraj 1970-tih, obnova konavoskih pregača s Marijanom Guššić 1950-tih godina itd.), legatima narodnih umjetnina (Gradski muzej u Križževcima), potom edukacijskim programima (Obrtna šškola, osnutak Restauracijskog zavoda u Ptuju, restauracijski program iz 1970-tih), ekspertizom stanja tekstilne građe u hrvatskim muzejima za Republički zavod za zašštitu spomenika kulture 1974. godine te popularizacijom etnografskih motiva vlastitim tkalačkim radom. Tragom ćilimarske analize V. Tkalčića je 1996. predložžila osnutak tkalačkog ateljea u Kninu i 2002. godine posudila svoja tri tkalačka stana. Narodno blago je poznavala iz doba pripreme njezina zagrebačkog kurikuluma, kad je terenski obiššla gorske dijelove Hrvatske i Bosanske
krajine.

Umrla je u Zagrebu 13. siječnja 2010. godine u 101. godini života.

prigorski.hr/Etnološka tribina (Jadran Kale)

foto: cromoda.com