Vlada je u saborsku proceduru sa sjednice u ponedjeljak uputila izmjene tri zakona – o Državnosudbenom vijeću, Državnoodvjetničkom vijeću te Pravosudnoj akademiji kojima bi se trebao ubrzati ulazak pravosudnih dužnosnika u sustav.

Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan kao ključan razlog za predložene izmjene naveo je nepovoljnu dobnu strukturu pravosudnih dužnosnika, čemu su pridonijeli utvrđeni nedostatci ulaska u pravosudne dužnosti.

Kako je objasnio ministar, trenutačni uvjet za imenovanje u pravosudnu dužnost je završena Državna škola za pravosudne dužnosnike, uz složen sustav bodovanja kandidata. Obveza pohađanja Škole, čiji se početak određuje kada se javi dovoljan broj zainteresiranih kandidata i koja traje godinu dana, trenutno predstavlja samo dodatno opterećenje polaznika i odgađa njihov ulazak u pravosudne dužnosti.

Prema podacima iz 2024. godine, od 1660 sudaca tek 105 ih je bilo između 30 i 40 godina, dok ih je 570 bilo u rasponu između 60 i 70 godina.

“Iz tog razloga smo se odlučili na ovu reformu. Cilj je da postignemo brži ulazak u pravosudne dužnosti, ali da i dalje ostane bitan element, a to je objektivnost, transparentnost i učinkovitost samih postupaka”, ustvrdio je ministar.

Izmjenama tri zakona do bržeg ulaska pravosudnih dužnosnika u sustav

Stoga se ovim izmjenama propisuju opći uvjeti za imenovanje sudaca i zamjenika državnih odvjetnika. Kao poseban uvjet za ulazak u pravosudne dužnosti propisuje se i određeno prethodno radno iskustvo prema kojem se kandidati grupiraju u kategoriju onih koji po samom svojstvu u trenutku prijave imaju omogućen ulazak, kategoriju savjetnika u pravosudnim tijelima s najmanje dvije godine iskustva na pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita te kategoriju svih drugih pravnika koji su nakon položenog pravosudnog ispita najmanje pet godina radili na drugim pravnim poslovima.

Kod svih kandidata za suce prvostupanjskih sudova te za zamjenike općinskih državnih odvjetnika predlaže se vrednovati uspjeh postignut na pravosudnom ispitu te dodatno ocjenu rada u svojstvu savjetnika u pravosudnim tijelima, odnosno ocjenu obnašanja pravosudne dužnosti, a za ostale kandidate uspjeh na posebnoj pisanoj provjeri pred nadležnim Vijećem te konačno za sve kandidate ocjenu dodijeljenu na razgovoru pred Vijećem.

Kandidati za suce prvostupanjskih sudova i za zamjenike općinskih državnih odvjetnika, koji su pravosudni ispit položili prije 1. rujna 2009., u razdoblju kada se uspjeh na ispitu nije bodovao, u postupku imenovanja sudjeluju s 90 bodova, a kandidati koji su u tom razdoblju pravosudni ispit položili s posebnom pohvalom sudjeluju sa 100 bodova.

Također, iznimno se za kandidate za suce prvostupanjskih sudova i kandidate za zamjenike općinskih državnih odvjetnika koji su završili Državnu školu za pravosudne dužnosnike, a u ovom trenutku nisu imenovani na pravosudnu dužnost, predlaže propisati da u postupku imenovanja sudjeluju, prema vlastitom izboru, s brojem bodova ostvarenih na pravosudnom ispitu ili s postignutom završnom ocjenom.

U postupcima imenovanja županijskih državnih odvjetnika izostavlja se uvjet prethodnog obnašanja dužnosti zamjenika županijskog državnog odvjetnika u trajanju od najmanje dvije godine radi veće učinkovitosti ovih postupaka i proširenja kruga mogućih kandidata. Nadalje, dorađuju se odredbe o udaljenju suca s dužnosti na način da se uz predsjednika suda, ovlast za postupanje daje i sucu ovlaštenom za obavljanje poslova sudske uprave u sudu.

S obzirom na to da Državna škola više neće biti kriterij odabira kandidata u postupcima prvog imenovanja već ustrojstvena jedinica Pravosudne akademije nadležna za kontinuirano stručno usavršavanje svih pravosudnih dužnosnika, u tom se smislu mijenja i Zakon o Pravosudnoj akademiji.

Izvješće za 2025. godinu: Država ukupno za Hrvate izvan domovine izdvojila 160 milijuna eura

Uoči sutrašnjeg glasanja u Saboru, Vlada je u izmijenjenom obliku prihvatila amandmane oporbenog Kluba IDS-a, PGS-a, Unije i ISU-PIP-a na Zakon o regionalnom razvoju kojim se dodaje da će akti strateškog planiranja politike regionalnoga razvoja sadržavati indikativni financijski okvir za provedbu utvrđenih posebnih ciljeva te o primjeni indeksa razvijenosti kao bodovnog kriterija.

Prihvaćeno je i pet amandmana koje je podnio Klub HDZ-a na Zakon o priuštivom stanovanju, kojima se detaljnije uređuju lokalni programi priuštivog stanovanja, te dva koje je podnio HDZ-ov Mate Franković. Njima će aktualni lokalni programi postati sastavni dio budućih programa, a subvencije koje daju lokalne jedinice neoporezive.

Usvojeno je i izvješće o provedbi Zakona o odnosima RH s Hrvatima izvan RH za 2025. godinu, tijekom koje je država za Hrvate izvan domovine ukupno izdvojila više od 160 milijuna eura. Državni tajnik Središnjeg ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas naveo je kako je Ured u okvirima svog godišnjeg proračuna, koji je iznosio 35 milijuna eura, proveo javne natječaje i pozive za financiranje potreba i interesa zajednica i organizacija sve tri kategorije Hrvata izvan RH – hrvatskog naroda u BiH, hrvatske nacionalne manjine u 12 europskih država te hrvatskih iseljenika diljem svijeta.

Za projekte od strateškog značaja izdvojeno je 13 milijuna eura. Kroz poseban natječaj za Bosnu i Hercegovinu dodijeljeno je 9,5 milijuna eura za 286 projekata, organizacijama hrvatske nacionalne manjine u 12 europskih država za 234 projekta 2,2 milijuna eura, a organizacijama hrvatskog iseljeništva 1,8 milijuna eura za 141 projekt.

Neprofitnim organizacijama, fizičkim osobama i ugroženim pojedincima dodijeljeno je 3,3 milijuna eura za više od 637 projekata, uz 171 jednokratnu financijsku pomoć socijalno ugroženim Hrvatima izvan RH. Posebna pozornost posvećena je obrazovanju, pri čemu je studentima izvan RH dodijeljena 2001 stipendija u ukupnom iznosu od 3,46 milijuna eura.

Vlada je, također, usvojila zaključak o provedbi preporuka sa sedme sjednice Međuvladinog mješovitog odbora za zaštitu nacionalnih manjina između RH i Republike Sjeverne Makedonije na kojem je usuglašeno uzajamno jačanje potpore hrvatskoj i makedonskoj manjini kroz financiranje vjerskih, obrazovnih, kulturnih i medijskih aktivnosti.