U Hrvatskoj godišnje nastaje više od 480 tisuća tona otpada od hrane, od čega se više od 260 tisuća odnosi na dijelove lanca hrane van kućanstava, pa su sudionici panela „Hrana nije otpad“, održanog u petak na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, poručili da se odgovornost za smanjenje bacanja hrane mora proširiti.
Na panelu „Hrana nije otpad: kako potaknuti kućanstva na smanjenje bacanja hrane?“ istaknuto je da veću odgovornost u održivosti i smanjenju otpada od hrane moraju, uz kućanstva, preuzeti i trgovački lanci, ugostitelji i proizvođači- od boljeg upravljanja zalihama i sniženja proizvoda pred istekom roka do doniranja viškova i suradnje s platformama koje sprječavaju bacanje ispravne hrane.
Prema podacima Eurostata, u Europskoj uniji je 2023. nastalo 58,2 milijuna tona otpada od hrane, odnosno oko 130 kilograma po stanovniku, pri čemu kućanstva čine 53 posto tog otpada. Novi podaci za Hrvatsku govore pak o više od 480 tisuća tona bačene hrane godišnje, što je znatno više od ranije procjene od oko 286 tisuća tona.
Voditeljica Službe za kvalitetu hrane i informiranje o hrani u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Marija Batinić Sermek pojasnila je da je riječ o korekciji „podataka jer se pokazalo da uzorak za poslovni sektor nije bio reprezentativan“.
Prema novim podacima, oko 46 posto otpada od hrane nastaje u kućanstvima, dok se ostatak, oko 260 tisuća tona godišnje, odnosi na poslovni i institucionalni sektor, na proizvodnju, preradu, trgovinu, ugostiteljstvo i druge dijelove lanca hrane.
Preliminarno istraživanje Agronomskog fakulteta i Zagrebačke županije, provedeno među 328 ispitanika, pokazalo je da se hrana u kućanstvima najčešće baca zbog isteka roka trajanja, kvarenja, viška pripremljene hrane i ostataka nakon obroka.
Platoforma Crumbs dosad spasila 50 tona hrane
Govoreći o mogućim rješenjima, suosnivač platforme Crumbs.hr Antonio Matušan predstavio je model kojim se višak hrane iz trgovina, pekarnica, restorana, hotela i slastičarnica prodaje korisnicima po sniženim cijenama, najčešće kroz takozvane pakete iznenađenja.
„Korisnik dobiva nižu cijenu i efekt iznenađenja, a partner monetizira nešto što bi inače bacio“, rekao je.
Dodao je da je platforma u dvije godine dosegnula više od 100 tisuća korisnika aplikacije i pridonijela spašavanju oko 50 tona hrane, pri čemu pojedini partneri preko platforme mjesečno prodaju višak hrane vrijedan između 15.000 i 20.000 eura.
Istaknuo je, međutim, da trgovački lanci i dalje oklijevaju s uključivanjem u takve modele.
Sustav doniranja hrane u Hrvatskoj daje rezultate
Batinić Sermek istaknula je da sustav doniranja hrane u Hrvatskoj daje rezultate te podsjetila da je doniranje oslobođeno plaćanja PDV-a, dok je kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti sufinancirano devet banaka hrane kojima upravlja Hrvatski Crveni križ.
„Ministarstvo je za devet banaka hrane i gotovo 90 posrednika u doniranju hrane isplatilo ukupno 3,5 milijuna eura“, rekla je.
Najavila je i ciljane edukacije građana, osobito o oznakama roka trajanja. Kako je upozorila, potrošači često ne razlikuju oznake „upotrijebiti do“ i „najbolje upotrijebiti do“.
„Nakon isteka oznake ‘najbolje upotrijebiti do’ većina ljudi će hranu baciti, a neće ni promisliti da možda mogu pogledati, pomirisati, provjeriti kako izgleda i kakav je okus“, kazala je Batinić Sermek.