Povijesno društvo Koprivnica i Izdavačka kuća Meridijani pozivaju na predstavljanje knjigeMarijana Špoljara “Naprijed! U rikverc – kolumne, kritike i ogledi” u Domu mladih u Koprivnici, na dvorišnoj terasi, u četvrtak, 28. svibnja s početkom u 19.30 sati.
Knjigu će predstaviti: akademik Dragutin Feletar, urednik knjige, Petra Somek, prof., direktorica Meridijana, doc. dr. sc. Željko Krušelj, recenzent knjige, dr. sc. Dijana Sabolović-Krajina recezentica knjige.
O knjizi i autoru:
„Naprijed! U rikverc“ zbirka je tekstova koprivničkog povjesničara umjetnosti i arheologa Marijana Špoljara (r. 1950. u Ždali) koje je objavljivao u Glasu Podravine odnosno Glasu Podravine i Prigorja, u Podravskom listu, Koprivničkim novinama i na portalu Danica od 1990. do 2017. godine. Dodana su i dva intervjua s autorom koje su vodili Hrvoje Šlabek (Podravski list, 2003.) i Željko Krušelj (Glas Podravine i Prigorja, 2014.). U knjizi je i otvoreno pismo Upravnom vijeću Muzeja grada Koprivnice koje je u lipnju 2006. godine, s još četvero istaknutih građana Koprivnice, potpisao Marijan Špoljar te njegova pisma gradonačelniku Koprivnice iz 2005. i 2006. godine.
Marijan Špoljar od 1977. godine bio je kustos u Muzeju grada Koprivnice, a od 1978. do 1990. voditelj Galerije Koprivnica, koju je učinio dinamičnim izložbenim, ali i kulturnim prostorom uopće. Od 1990. godine privatni je galerist i vlasnik poduzeća Pastorala, a od 2012. do 2016. ravnatelj Muzeja grada Koprivnice. Priređuje i organizira izložbe te piše kritike i novinske članke od 1970. godine. Organizirao je više od 200 izložbi u Hrvatskoj i u inozemstvu, a tekstove je objavljivao u mnogim novinama i časopisima te na Hrvatskom radiju. Autor je i suautor tekstova u monografijama o istaknutim likovnim umjetnicima te autor knjige „Trag i znak“ i suautor knjige „Vratar u zaleđu/Golman u ofsajdu“.
Recenzentica dr. sc. Dijana Samobolović Krajina napisala je da se Marijan Špoljar u tekstovima u svojoj novoj knjizi „Naprijed! U rikverc“ bavi kulturološkim aspektima raznolikih fenomena društvene i političke zbilje, uključujući i urbanizam, sport, subkulturu, jezik i druga područja. Na primjeru koprivničke mikrosredine, Špoljar prati turbulentne, višeslojne promjene u nas u zadnjih trideset godina.
Recenzent doc. dr. sc. Željko Krušelj ističe da se Špoljar ne boji izricati svoje lijeve i liberalne stavove, držeći da probuđeni konzervativizam, protkan i nekritičkim državotvornim dogmatizmom, vodi u sukobe i gradnju mentalnih zidova te smanjuje prostor sloboda. Iako se trenutno mnogima čini uzaludnom, pobuna angažiranog intelektualca, za što je prototip upravo Špoljar, u vremenu koje dolazi dobivat će na važnosti, zaključuje Krušelj.