Telekomi u Hrvatskoj uskladit će poslovanje sa zahtjevima iz Zakona o potrošačkim kreditima koji je u saborskoj proceduri, no o konkretnim utjecajima na poslovanje i odnose s korisnicima još je prerano govoriti, komentiraju na upit Hine iz tri najveća telekoma – HT-a, A1 i Telemacha.
U konačnom prijedlogu zakona o potrošačkim kreditima koji je vlada prošli tjedan uputila u saborsku proceduru, uz ostalo se predlažu nove obveze teleoperatora tako da se proširuje područje primjene na kreditne proizvode koji mogu biti štetni za potrošače, što uključuje ugovore o kreditu bez kamata i naknada koje daju teleoperateri za uređaje na rate.
Zbog toga će telekomi morati biti licencirani vjerovnici i biti obvezni procijeniti kreditnu sposobnost potrošača, ako mu što prodaju na rate.
Stupanje zakona na snagu predviđeno je 20. studenoga ove, a odredbi koji se odnose na teleoperatore 1. lipnja 2027. godine.
I dalje nastojanje da korisnici što jednostavnije kupuju uređaje
Iz najvećeg telekoma u Hrvatskoj, HT-a (Hrvatski telekom) poručuju da podržavaju cilj novog zakonskog okvira koji dodatno štiti potrošače i potiče odgovorno financiranje.
“Uskladit ćemo poslovanje sa svim zakonskim zahtjevima, uz nastojanje da korisnicima i dalje omogućimo što jednostavniju, transparentniju i dostupniju kupnju uređaja na rate”, kažu iz HT-a, naglašavajući da je o konkretnim učincima novih pravila zasad prerano govoriti.
I iz telekoma A1 Hrvatska ističu da će, kao i uvijek, postupati sukladno svim regulatornim obvezama, uključujući i ishođenje svih potrebnih licenci sukladno zakonu.
“Što se tiče učinka zakona na krajnje korisnike, u implementaciji regulatornih obveza nastojat ćemo osigurati minimalan utjecaj na korisničko iskustvo, s obzirom na postojeći model prodaje uređaja na rate”, odgovaraju iz A1.
Prilagodba početka primjene dobar korak, ali telekomi nisu financijske institucije
Nešto konkretniji su iz telekoma Telemach Hrvatska te o učincima primjene zakonskih obveza kažu da trenutno još nemaju “potpunu jasnoću” o svim obvezama koje će se u konačnici primjenjivati na telekome, niti o pratećim provedbenim propisima koji će dodatno definirati način njihove primjene.
Dobrim korakom drže i pozdravljaju vrijeme prilagodbe za primjenu odredbi koje se odnose na operatore elektroničkih komunikacija, ali poručuju i da za sada nije moguće u potpunosti sagledati hoće li i u kojoj mjeri taj rok biti dostatan za usklađenje poslovnih procesa.
“Telekom operatori nisu financijske institucije, a narav, opseg i rizičnost obročne prodaje uređaja neusporediva je s klasičnim kreditnim proizvodima, dok istovremeno postojeći propisi iz područja elektroničkih komunikacija i zaštite potrošača već reguliraju velik dio ovog odnosa s našim korisnicima”, ističu iz Telemacha.
Konkretne korake prilagodbe internih procesa, sustava i odnosa s korisnicima te utjecaj na poslovanje moći će, dodaju, definirati tek nakon detaljne analize nacrta konačnog prijedloga zakona, ali smatraju i da takve izmjene tog zakona unose dodatnu razinu kompleksnosti u odnose s korisnicima u industriji koja je već danas iznimno regulirana.
“Neovisno o motivima ovog zakona i intenciji direktive koju prenosi, a koje razumijemo i ne dovodimo u pitanje, dugoročno gledano prekomjerno slojevita regulacija istog pitanja kroz više različitih propisa nije nužno dobra ni za korisnike ni za operatore, niti doprinosi jasnoći i predvidljivosti tržišta. Isticali smo i ranije da bi razmjeran i provediv pristup koji uvažava specifičnosti našeg sektora bio primjerenije rješenje”, upozoravaju iz Telemacha.
Zaključno poručuju da dvojbenim smatraju model u kojem se uloga kontrole zaduženosti građana prenosi na privatne poduzetnike, čija osnovna djelatnost nije financijska, umjesto da se regulira kroz mehanizme unutar financijskog sustava za koje su takve funkcije primarno namijenjene.