Zagrepčani danas žive gotovo četiri godine dulje nego prije dva desetljeća, no dulji život ne znači i zdraviji – kronične bolesti i starenje stanovništva sve više opterećuju zdravstveni sustav, pokazuje Zdravstveno-statistički ljetopis Grada Zagreba za 2025. godinu.
Unatoč porastu, Zagreb i dalje zaostaje za europskim prosjekom, a zdravstveni sustav bilježi sve veće opterećenje zbog starenja populacije i porasta kroničnih bolesti, pokazuju podaci Ljetopisa kojeg je objavio Nastavni zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”.
Prema podacima EUROSTAT-a, očekivano trajanje života u Zagrebu (80,3 godine) je za 1,2 godine više od hrvatskog prosjeka, ali i 1,4 godine niže od prosjeka Europske unije. Razlika među spolovima i dalje je izražena – muškarci u Zagrebu žive 77,5 godina, a žene 82,8 godina, dakle 5, 3 godine dulje.
“Iako bilježimo kontinuirani porast očekivanog trajanja života u Zagrebu, što je svakako pozitivan trend, još uvijek ne dosežemo europski prosjek. To nam govori da ima prostora za daljnje unaprjeđenje javnozdravstvenih intervencija, posebno u području prevencije kroničnih bolesti”, rekla je za Hinu Maja Marić Bajs, voditeljica Odjela za ocjenu zdravstvenog stanja i potreba Službe za javno zdravstvo.
Svaki treći Zagrepčanin umire od kardiovaskularne bolesti, a svaki četvrti od raka
Kardiovaskularne bolesti najčešći su uzrok smrti u Zagrebu. U 2024. godini od njih je umrlo 3.316 osoba ili 38 posto od ukupnog broja umrlih. Slijede maligne bolesti s udjelom od skoro 25 posto, dok su endokrine bolesti na trećem mjestu.
Unutar kardiovaskularnih bolesti, najviše smrti uzrokuju hipertenzivne bolesti i ishemijske bolesti srca.
“Svaki treći stanovnik Grada Zagreba umire od kardiovaskularne bolesti, a svaki četvrti od raka. Posebno nas zabrinjava porast smrtnosti od hipertenzivnih bolesti, dok s druge strane bilježimo pad smrtnosti od ishemijskih bolesti srca, što može biti posljedica boljeg liječenja akutnih stanja”, istaknula je Marić Bajs.
Pandemija COVID-19 privremeno je promijenila strukturu uzroka smrti od 2020. do 2022. godine, no od 2023. godine vratio se predpandemijski obrazac s kardiovaskularnim i malignim bolestima na vrhu.
Faktori rizika i prioriteti za 2026.
Kao ključni faktori rizika za većinu kroničnih bolesti izdvajaju se pušenje, prekomjerna uporaba alkohola, pretilost, nepravilna prehrana, nedostatna tjelesna aktivnost i povišen krvni tlak.
“Ono što je ključno za naglasiti jest da nad navedenim faktorima rizika pojedinci mogu uspostaviti kontrolu te smanjiti rizike promjenom životnog stila”, poručila je Marić Bajs, dodavši da je prevencija i dalje najmoćniji alat.
Na temelju javnozdravstvenih pokazatelja, kao prioriteti za 2026. godinu izdvojene su kardiovaskularne bolesti (bolesti srca i krvnih žila) te maligne bolesti. Endokrine bolesti, mentalno zdravlje i bolesti dišnog sustava također su prepoznata kao područja koja zahtijevaju javnozdravstvenu intervenciju.
“U svim tim područjima predvodnik će i dalje biti Nastavni zavod za javno zdravstvo ‘Dr. Andrija Štampar’, kroz provođenje programa ranog otkrivanja i ciljanih javnozdravstvenih intervencija”, izjavila je Marić Bajs.
Raste opterećenje bolničkog sustava
U 2025. godini u bolnicama Grada Zagreba zabilježeno je ukupno 837 tisuća hospitalizacija uz 2,5 milijuna dana bolničkog liječenja. U odnosu na 2024. godinu, riječ je o porastu od više od 52 tisuće hospitalizacija i 82,5 tisuće dana liječenja.
Najveći udio dana bolničkog liječenja ostvarile su osobe između 60 i 79 godina – njih gotovo 40 posto. Slijede osobe od 50 do 59 godina s 13 posto.
“Sve navedene brojke potvrđuju sve veće opterećenje zdravstvenog sustava s obzirom na starenje stanovništva i porast kroničnih bolesti. Ovo je realnost s kojom se suočavamo i koja zahtijeva sustavni odgovor – kako u organizaciji zdravstvene zaštite, tako i u jačanju preventivnih programa”, upozorila je Marić Bajs.
Lani zaposleno 459 Zagrepčana s invaliditetom
U Zagrebu živi 118 tisuća osoba s invaliditetom, odnosno 15 posto stanovništva – nešto manje od državnog prosjeka. Muškarci i žene su gotovo podjednako zastupljeni.
Najveći udio osoba s invaliditetom, njih 45 posto, stariji je od 65 godina, dok je 39 posto u radno aktivnoj dobi. Najčešća imaju višestruka oštećenja te oštećenja lokomotornog sustava.
U 2025. godini zaposleno je 459 Zagrepčana s invaliditetom, dok ih je nezaposleno gotovo 1.500 – što znači da svaki šesti nezaposleni s invaliditetom u Hrvatskoj živi u Zagrebu, navodi se u Zdravstveno-statističkom ljetopisu Grada Zagreba za 2025. godinu.