Hrvatski ministar gospodarstva Ante Šušnjar izjavio je u utorak u Mostaru da Južna plinska interkonekcija dobiva opravdanje s ulaskom američkih investitora te je najavio da će Hrvatska započeti graditi svoj dio plinovoda čim se projekt započne realizirati s bosanskohercegovačke strane.

Na panel raspravi „Energetska suverenost Bosne i Hercegovine – Južna plinska interkonekcija kao strateški iskorak“, održanoj na Međunarodnom sajmu gospodarstva Mostar 2026., sudionici su istaknuli važnost projekta za energetsku sigurnost i povezivanje te zemlje sa Zapadom.

„Mislim da time (ulaskom američkih investitora) ovaj projekt dobiva potpunu svrhu, jer do sada smo imali prepirke na političkoj razini, bez jasnog komercijalnog interesa“, rekao je ministar Šušnjar. Dodao je kako je s bosanskohercegovačke strane izgrađen plinovod od Zenice do Travnika koji je realiziran prije dvanaest godina, te da „kroz njega ne teče plin“.

“To za Hrvatsku nije prihvatljivo”, rekao je ministar.

Po njegovim riječima, Hrvatska je spremna izgraditi svoj dio plinovoda od Dugopolja od Zagvozda i granice s BiH ali samo ako će vidjeti realizaciju projekta u Bosni i Hercegovini.

„Mi smo spremni i možemo početi sutra, ali moramo vidjeti i konkretne iskorake s ove strane granice“, istaknuo je.

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio je da je plinska interkonekcija „strateški interes“ Bosne i Hercegovine i Hrvata u BiH, dodajući da „investitor iz Sjedinjenih Američkih Država znači sigurnost za Bosnu i Hercegovinu“.

Otpravnik poslova američkog veleposlanstva u BiH John Ginkel rekao je da se BiH „kreće prema Zapadu“ te da joj je potrebna energetska povezanost. Upozorio je kako ‘energetske veze s Istokom nisu pouzdane’.

Član Uprave Plinacroa Boris Bošnjak istaknuo je da Hrvatska može završiti svoj dio projekta za tri do tri i pol godine. Dodao je da će i novi plinovod kojim bi se BiH trebala povezati na hrvatski plinski sustav graditi tako da podržava transport vodika, biometana i CO2.

U Sarajevu je za sutra zakazana sjednica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH na kojoj bi trebale biti usvojene izmjene Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji. Tim izmjenama kao nositelj projekta predviđa se američka kompanija AAFS, koja bi trebala dobiti koncesiju za izgradnju plinovoda, uvoz plina i upravljanje plinskim sustavom.

Izmjene su predložene nakon protivljenja hrvatskih predstavnika u BiH da taj posao obavlja BH-Gas, javna kompanija sa sjedištem u Sarajevu u kojoj nema zaposlen nijedan Hrvat.

Predviđeno je i da se na marginama Summita triju mora u Dubrovniku, uz nazočnost američkih dužnosnika, potpiše dokument između Hrvatske i BiH o plinskom povezivanju. Realizacijom projekta Južne plinske interkonekcije BiH bi dobila opskrbu plinom novim pravcem iz LNG terminala na Krku. BiH trenutačno dobiva ruski plin posredstvom Turskog plinskog toka.