Nakon što je ukrajinska vlada u nedjelju odlučila uvesti izvozne dozvole za pšenicu, kukuruz i suncokretovo ulje, mnogi se boje kako bi cijene kruha i pekarskih proizvoda mogle skočiti u nebo. Naime, Rusija i Ukrajina zajedno čine oko 29 posto svjetskog izvoza pšenice i 19 posto izvoza kukuruza, a cijene pšenice su u ponedjeljak snažno porasle, dosegnuvši najvišu razinu u 14 godina, piše dnevno.hr.

Potražnja za pšenicom u Europskoj uniji je porasla, a kako trgovci zbog sankcija nerado trguju ruskom pšenicom i traže nove dobavljače, mnogi se boje da bi neke zemlje mogle ograničiti izvoz kako im inozemni kupci ne bi ispraznili skladišta.

Na pitanje treba li i Hrvatska ograničiti izvoz pšenice, bivši ministar gospodarstva i ekonomist Ljubo Jurčić kaže kako u situaciji poput ove treba napraviti sve kako bismo zaštitili građane od špekulanata.

“Ja sam nešto slično predlagao prije desetak godina kada je u Rusiji izgorio 30 posto uroda pšenice. U situaciji kao što je ova, Hrvatske treba napraviti sve kako bi zemlju zaštitila od špekulanata. Neki će reći kako je to sprečavanje tržišne utakmice, ali to nije istina. Oni na vlasti jednostavno moraju spriječiti špekulacije koje su posljedica ratnih zbivanja”, objašnjava Jurčić.

“Jasno je da Rusija i Ukrajina ove godine neće moći izvesti onoliko žitarica kao prije. Iako sada još uvijek nema nestašice, biti će je nakon ovog uroda. Mi se moramo spremiti na to da će se žitarice prodavati po puno većim cijenama nego što su sada. U situaciji kao što je ova ne govorimo o narušavanju zaštite tržišnog natjecanja iz nečije obijesti ili nekog hira, već govorimo o europskom i hrvatskom pravilu o očuvanju stabilnosti i sigurnosti zemlje”, ističe.

“Kada nestane pšenice na domaćem tržištu, morati ćemo ih kupovati po puno većim cijenama nego što se danas prodaju. Treba spriječiti špekulacije koje su rezultat ove ratne situacije”, objašnjava.

Ekonomski analitičar Damir Novotny kaže kako štrucu kruha u Hrvatskoj nećemo plaćati 20 kuna, ali kako bi se na globalnom tržištu moglo dogoditi upravo to.

“Postoje veliki trgovci robom koji sklapaju dugoročne ugovore i onda se ti dugoročni ugovori pretvaraju u futurse s kojima se poslije trguje na tržištima. Kada su tržišta u neravnoteži, onda caruju špekulanti, što bi se moglo dogoditi”, objašnjava.

Na pitanje treba li ograničiti izvoz hrvatske pšenice, Novotny odgovara da to nema smisla.

“Vladina intervencija bi trebala biti u smjeru povećavanja proizvodnje jer Hrvatska ima kapaciteta da proizvede i dva puta više pšenice nego što to sada radi”, napominje Novotny.

“Njemačka vlada je odlučila zagrabiti u robne rezerve kako bi ublažila udar rasta cijena na građane. Nažalost, mi u Hrvatskoj to ne možemo napraviti. Ali i da možemo, nijedne zalihe ne mogu trajati 10 godina”, objašnjava.

Novotny ističe kako bi se Hrvatska mogla orijentirati na proizvodnju pšenice s više proteina.

“Od 100 posto pšenice proizvedene u Hrvatskoj, samo je 10 posto one s visokim udjelom proteina koja je dobra za kruh i pekarske proizvode. Naravno, u slučaju nevolje, sva se pšenica može koristiti za kruh, ali tad je riječ je o kruhu koji već 20 godina skoro nitko ne kupuje”.