Državni tajnik Ministarstva gospodarstva Vedran Špehar kao ključnu novost novog Zakona o istraživanju i eksploataciji energetskih georesursa naveo je jednostavnije uvjete za korištenje geotermalnih voda u poljoprivredi, oporba to pozdravlja, no očekuje poboljšanja.

“Energetske i geopolitičke krize pokazale su koliko su sigurnost opskrbe, dostupnost domaćih energetskih izvora i otpornost energetskog sustava važni za gospodarstvo, građane i funkcioniranje države!, rekao je državni tajnik u Hrvatskom saboru.

Naglasio je kako Hrvatska stoga mora istodobno ostvarivati dva strateška cilja – provoditi energetsku tranziciju i odgovorno upravljati energetskim georeursima kojima raspolaže. Upravo je to temeljni cilj ovog zakona”, poručio je.

Predloženim zakonom prvi se put na jedinstven način uređuje upravljanje svim ključnim energetskim georesursima. To uključuje naftu, plin, geotermalne vode, geološke formacije za skladištenje i utiskivanje ugljikovog dioksida i plinova te korištenje drugih fluida koji se mogu nalaziti u podzemlju.

Omogućuje se i aktivnija uloga države u pojedinim projektima kroz sudjelovanje Agencije za ugljikovodike ili trgovačkih društava kojima je osnivač država.

Poseban naglasak je na geotermalnoj energiji s ciljem povećanja investicija i lakšeg razvoja lokalnih projekata grijanja i proizvodnje energije.

Zakon uređuje i geološko skladištenje ugljikovog dioksida u skladu s europskim pravilima, a cilj je omogućiti i revitalizaciju eksploatacijskih polja uz obvezu sanacije preostalog dijela objekata i infrastrukture koja se ne koristi.

Špehar: Jednostavniji uvjeti za korištenje geotermalnih voda u poljoprivredi

Među novostima je i novo pravilo za poljoprivrednike upisane u Upisnik poljoprivrednika koji će moći podnijeti zahtjev za istraživanje geotermalnih voda na svome zemljištu bez prolaska kroz cjelokupni postupak nadmetanja koji vrijedi za naftne tvrtke. Uz to, novi Zakon predviđa da dozvola za geotermalne vode može trajati do 30 godina.

“Poljoprivrednicima se omogućuje da na jedinstveni i jednostavniji način pokrenu projekte korištenja geotermalne energije za grijanje staklenika, plastenika, sušare, preradu poljoprivrednih proizvoda i druge proizvodne procese”, rekao je Špehar.

Istaknuo se kako se procesi pojednostavljuju i ubrzavaju. “Na područjima rezerviranima za eksploataciju nafte, ako u drugom sloju ima i geoterma, dopušta se njena eksploatacija i na takvom području, poljoprivrednu svrhu odvajamo od standardne geoterme za električnu energiju ili toplinarstvo”, naveo je.

Istaknuo je i financijske instrumente pomoći poljoprivrednicima u istraživačkim radovima.

Dario Hrebak (HSLS) pita razmišlja li se, s obzirom na to da Hrvatska ima jedan od najboljih geotermalnih potencijala u Europi, da država osnuje tvrtku koja će upravljati tim potencijalom.

“Ne razmišlja se u ovom trenutku, no predviđa se uključivanje države. Agencija za ugljikovodike osnovala je trgovačko društvo, imamo HEP, HEP toplinarstvo, drugu tvrtku u vlasništvu RH, ali da, moraju sve opcije biti otvorene pa tako i ova”, rekao je Špehar.

Oporba pozdravlja smjer i ciljeve zakonskog prijedloga, no očekuje poboljšanja do drugog čitanja

Oporba Zakon pozdravlja, no očekuje i poboljšanja do drugog čitanja.

“Odluka o tome kada država ulazi u neki projekt, preko kojeg društva i kojim doprinosom, ne smije ovisiti samo o diskrecijskoj procjeni ministra. Potrebno je jasnije propisati kriterije i obvezu objave ugovora o zajedničkom ulaganju, očekujemo i snažniju ulogu lokalnih jedinica i sigurnije uređenje dugoročnih obveza”, rekla je Marijana Puljak (Centar).

Zvonimir Troskot (Most) pita zašto se zakonom zabranjuje istraživanje ugljikovodika na hrvatskom Jadranu, a zbog kojih se, naglasio je, vode ratovi. “Ovo je lista lijepih želja, koja je na određenim dijelovima Hrvatske dobra, provediva, ali primjer Karlovca pokazuje da geotermalni izvori ne mogu baš tako lako dobiti sve dozvole niti se može krenuti s bušenjem. Glavna poruka jest da bi Hrvatska trebala suvereno odlučivati o izvorima svoje energije”, rekao je.

SDP-ov Dalibor Domitrović najave o zelenoj tranziciji ocijenio je ambicioznima, no istaknuo i nedostatke postojećeg zakonskog rješenja. “Mora se osigurati transparentnost kroz uvođenje jasnih modela javnih natječaja za prenamjenu postojećih bušotina, uz uvažavanje potrebe javnog grijanja lokalnih zajednica, postići bolji balans između fleksibilnosti izvršne vlasti i ustavne nadzorne uloge Sabora nad ugovornim odnosima”, kazao je.

SDP predlažem i da se najmanje 50 posto svih prikupljenih sredstava od eksploatacije georesursa izravno usmjerava u proračune lokalnih jedinica sa strogom namjenom ulaganja u energetsku obnovu javnih zgrada, ublažavanje klimatskih promjena, izgradnju vlastitih obnovljivih izvora energije, kao i osnivanje namjenskog državnog fonda za ekološku sanaciju georesursa.

Ljubica Jembrih (Kluba HDZ-a) istaknula je kako Hrvatska ovim zakonom potvrđuje da želi odgovorno upravljati svojim prirodnim bogatstvima, jačati energetsku sigurnosti, poticati investicije i stvarati preduvjete za održivi gospodarski razvoj. “Zakon prepoznaje potrebe poljoprivrednika i značajno unaprjeđuje investicijsku klimu. Takav pristup povećava konkurentnost Hrvatske i šalje jasnu poruku da smo država koja želi ulaganja, ali na transparentan, odgovoran i održiv način”, poručila je.