Hrvatska tradicija u proizvodnji sjemena i oplemenjivanju bilja jedna je od najduljih u srednjoj Europi. No stanje u tom sektoru nije baš sjajno – uvoz sjemena raste, pritisak svjetskih sjemenarskih kuća sve je veći, a domaća proizvodnja glavnih ratarskih kultura – pšenice i kukuruza – smanjuje se, piše hrt.hr .

Slično je i u Sloveniji i Srbiji. Možemo li se uopće oduprijeti uvozu i imamo li svoje izvozne adute? Domaći sjemenari tvrde da možemo, i to jačim kontrolama i forsiranjem vlastitog sortimenta na našim poljima.

Stoljetna tradicija, iskustvo, konkuretni kultivari.. Sve to imamo u oplemenjivanju bilja i proizvodnji certificirane sjemenske robe.

Pa smo u kultivarima pšenice, soje, ječma, kukuruza i dalje u europskom vrhu. No, dio smo i zajedničkog tržišta. Pa uvoz galopirajuće raste, pogotovu sjemena industrijskih kultura poput šećerne repe.

Hrvatski oplemenjivači i sjemenari smatraju kako reda na tržištu mora napraviti država. Sjemenska proizvodnja na selu ove nam je godine pala za 30 posto, a razlog je nesiguran otkup.

Ministarstvo bi kaže struka, moralo što prije donijeti zakonski okvir kojim bi na sjemenarskom tržištu postavio pravila igre.

prigorski.hr

fah