Slavonskobrodska građevinska tvrtka Simplex dobitnica je ovogodišnje nagrade “Zlatna bilanca” za ukupno najuspješnije poduzeće prema financijskom rejtingu u 2014. godini te najuspješnijeg poduzetnika u građevinarstvu, koje je Financijska agencija (Fina) dodijelila u srijedu u ukupno 10 kategorija.

Čestitajući dobitnicima premijer Zoran Milanović istaknuo je kako “bez privatnih poduzetnika Hrvatska ne bi išla naprijed, a da je država učinila ono što je mogla”.

Finine nagrade “Zlatna bilanca” osvojili su i Unija Nova iz Zagreba u kategoriji najuspješnijeg poduzetnika u djelatnosti gospodarenja otpadom, Pet minuta iz Zagreba u djelatnosti informacija i komunikacija, a Newrest Dubrovnik u turističkoj branši.

Najuspješniji poduzetnik u prerađivačkoj industriji je varaždinski Comprom Plus, a u poljoprivredi Paška Sirana, dok je “Zlatna bilanca” u kategoriji poduzeća u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima dodijeljena tvrtki Ured za podršku iz Zagreba. Među trgovcima je nagrađena tvrtka Bauhaus-Zagreb, a u djelatnosti opskrbe električnom energijom i plinom Termoplin iz Varaždina.

“Zlatna bilanca” je nagrada najuspješnijim poduzetnicima temeljem rangiranja 11 financijskih pokazatelja u pet kategorija, odnosno prema profitabilnosti, likvidnosti, zaduženosti, aktivnosti i ekonomičnosti, a u izboru je sudjelovalo 104.470 poduzetnika obveznika poreza na dobit (bez banaka i osiguravajućih društava).

Broj tih poduzetnika, istaknula je uoči dodjele predsjednica Uprave Fine Anđelka Buneta, uvećan je u odnosu na prethodnu godinu za oko 3.000, a u odnosu na početak krize, 2008. godine, za čak 16,5 posto. Uz to, u 2014. je poboljšan i omjer gubitaša i dobitaša među hrvatskim poduzetnicima – njih 62,6 posto poslovalo je s dobiti, a 37,4 s gubitkom.

Dodaju li se tome i podaci o povećanju izvoza, većem broju zaposlenih te snažnom rastu ukupne dobiti hrvatskih poduzetnika, može se zaključiti da se hrvatsko gospodarstvo unazad dvije godine oporavlja, u prošloj godini još intenzivnije nego 2013., zaključila je Buneta.

U kratkoj analizi poslovanja tisuću najvećih hrvatskih poduzetnika u 2014. ekonomist Velimir Šonje je kazao kako ti rezultati pokazuju da “postoje dvije Hrvatske – ona koja vuče prema dole i ona koja vuče prema rastu”.

Prema dole, prema njegovim riječima, vuku 83 tvrtke u potpunom ili u većinskom državnom vlasništvu, koje su lani izvoz povećale ukupno za manje od 5 posto, ali je prosječna neto plaća u njima porasla za 5,8 posto, na oko 7.400 kuna, dok je broj zaposlenih smanjen za 7.500, uslijed procesa restrukturiranja.

Istodobno, 650 tvrtki, koje su u privatnom vlasništvu od osnivanja, prošle su godine izvoz uvećale za 15,7 posto, dobit im je rasla za 43 posto, zaposlenih imaju 4,2 posto više, a neto plaća u tim je tvrtkama rasla u prosjeku za 5,6 posto i tek je sada premašila 7.000 kuna.

Predsjednik Vlade Zoran Milanović to je komentirao istaknuvši kako “bez privatnih poduzetnika Hrvatska ne bi išla naprijed, a da je država učinila ono što je mogla”.

Naglasio je i kako se prijašnji razvojni model Hrvatske temeljio “na gradnji infrastrukture, stanogradnji, zaduživanju stanovništva i potrošnji” te dodao da “to nije model, to je inercija, koja je dovela do porasta javnog duga, ali i zaduženosti građana”.

Kriza je, kazao je Milanović, došla kao upozorenje i ljudi su se počeli prilagođavati, tražiti nove šanse i izazove te zarađivati i zapošljavati, a na Vladi je bilo samo da ne smeta, da stvori uvjete i povjerenje u državu.

“Ova kriza je iz onih koji žele izvukla najbolje. A hrvatski mentalitet je da za svoje propuste i izgubljene šanse i ono što nismo učinili tražimo izgovore i probleme tamo gdje ih nema, a ne u sebi. To vrijedi možda prije svega za političare, katkad i za mene osobno, ali i za velik broj ljudi u javnim tvrtkama. A privatnici bore se i plivaju”, istaknuo je Milanović.

“Ne pripisujemo si neke velike zasluge. Pripisujemo si zaslugu što smo neke stvari razumjeli, što nismo smetali, što smo sustavno uvodili reda u državu, a to je teži put i to mnogima koji su navikli drukčije naprosto smeta, jer se ljudi teško navikavaju na promjene. A to je uspjeh ili neuspjeh politike. I s nama i bez nas gospodarstvenici će raditi, snalaziti se, a mi ćemo javni sektor restrukturirati”, kazao je premijer te podsjetio da je u procesu restrukturiranja državnih poduzeća bilo slučajeva da se moralo zbrinuti i do 10 tisuća ljudi, primjerice u HŽ-u.

“To su ljudi koji će uz otpremnine ostat bez posla, ali ako tako ne postupimo te tvrtke više neće bit. To je jedna od stvari koje smo napravili, to su činjenice, a s tim smo se jednom broju ljudi, tim konkretnim ljudima i njihovim obiteljima, zamjerili. Ali, to je jedini put, teži put. Bilo je dosta inercije, sada ljudi konačno rade, zarađuju i pravila i kriteriji su jasni. Oni koji su uspješni zarađivat će, oni koji se nisu u stanju prilagoditi neće, a država je tu da im pruži kratkotrajan oslonac, kao temelj društvene solidarnosti, ali moraju se vraćati na teren, moraju se boriti”, zaključio je Milanović.

(Hina)

fah