Zastupnici su u četvrtak pozdravili prijedlog Zakona o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje (tzv. “anti-SLAPP” zakon), naglašavajući potrebu zaštite svih koji su izloženi zlonamjernim sudskim tužbama, a oporba je poručila da bez promjene sudske prakse on neće postići željene rezultate.
“Predloženi zakon u praksi neće postići svoju svrhu jer je zakonom predviđena zaštita novinara i branitelja okoliša u građanskim i trgovačkim parnicama ali ne i kaznenim postupcima koji čine većinu SLAPP tužbi u Hrvatskoj”, rekla je u četvrtak Dušica Radojčić (Klub Možemo!). Upozorila je i da se brojne SLAPP tužbe podižu kako bi se zastrašilo i ušutkalo novinare i aktiviste, a presude predstavljaju opasnost za opstanak medijskih kuća i udruga.
“Tome najviše pridonosi činjenica da su uvreda i kleveta proglašeni kaznenim djelom i da su glavni alati zastrašivanja i kontrole medija”, upozorila je. Stoga se založila i za dekriminaliziranje kaznenog djela uvrede i klevete.
Ocijenivši kako je predloženi zakon korak naprijed prema “oslobođenju porobljenih institucija u zemlji i jačanju demokracije” Anita Curiš Krok (Klub SDP-a) upozorila je da se neosnovane ili zlonamjerne sudske tužbe (SLAPP) ne podnose primarno da bi se dobio spor nego da bi se zastrašilo i financijski iscrpilo te ušutkalo osobu koja javno govori o nekom pitanju od javnog interesa.
Pozdravila je činjenicu da predloženi zakon donosi mogućnost odbacivanja takvih tužbi, zaštitu tuženika, ali i mogućnost nadoknade štete zbog zlouporabe.
“SLAPP tužbe su opasne jer mogu na neki način ograničiti slobodu govora, obeshrabriti sindikaliste, novinare, udruge civilnog društva, borce za ljudska prava ali i građane te smanjiti transparentnost i borbu protiv korupcije”, poručila je.
Pupovac (SDSS): Broj SLAPP tužbi u Hrvatskoj ne opada
Milorad Pupovac (Klub SDSS-a) upozorio je da zlonamjerne sudske tužbe po svojoj naravi “pobjeđuju i onda kada izgube” jer oni koji su tuženi u toj ‘borbi’ se iscrpljuju, strahuju te ih se nastoji ušutkati.
Naveo je kako prema podacima Hrvatskog novinarskog društva (HND) i koalicije protiv SLAPP tužbi u Europi upozorili da broj takvih tužbi u Hrvatskoj ne opada jer je u jednom trenutku aktivno bilo oko 700 takvih postupaka protiv novinara i medija.
Upozorio je i da je novinarstvo u Hrvatskoj u zadnjih 20 godina prolazilo kroz strukturnu transformaciju koja nije donijela samo tehnološke promjene i napredak nego i sustavno pogoršanje radnog i socijalnog statusa novinara. “U tom kontekstu SLAPP tužbe imaju razoran učinak”, poručio je.
Pozdravivši predloženi prijedlog zakona, Pupovac smatra da bi on bez promjene prakse, bez sudaca koji će te odredbe stvarno primijeniti te bez sustava koji će ih u tome poduprijeti – mogao ostati samo deklaracija dobre namjere.
Anka Mrak Taritaš (Klub Centra, NPS-a i GLAS-a) rekla je da je prema indexu Reportera bez granica naša zemlja zadnjih godina zabilježila pad na ljestvici slobode medija i nalazi se u kategoriji država s problematičnom situacijom slobode medija unutar EU. Navela je i da naša zemlja, prema usporedivim europskim analizama, ima velik broj SLAPP tužbi u odnosu prema broju stanovnika.
No, pozdravila je što predloženi zakon uvodi mehanizme ranog odbacivanja očito neosnovanih tužbi, mogućnost osiguravanja troškova postupka, naknadu troškova te novčane sankcije za zlouporabu sudskog postupka.
HDZ-ov Maksimilijan Šimrak rekao je da predloženi zakon polazi od potrebe uspostave ravnoteže između prava na slobodu izražavanja i drugih zaštićenih prava, osobito na zaštitu ugleda, privatnosti i osobnih podataka.
Tako, u slučajevima potencijalnog sukoba tih prava osigurava se pristup sudu uz poštovanje načela poštenog suđenja. U tom kontekstu sudovima se ostavlja diskrecijsko pravo da u svakom pojedinom slučaju ocijene jesu li ispunjeni uvjeti za primjenu zaštitnih mjera.
“Zaštitne mjere neće biti primijenjene u situacijama u kojima je došlo do svjesnog širenja netočnih informacija ili iznošenja neosnovanih optužbi s ciljem nanošenja štete”, kazao je.