Saborski zastupnici u petak su pozdravili Vladin prijedlog da se potvrdi Ugovor o socijalnoj sigurnosti između Hrvatske i Albanije, Vladin predstavnik izrazio je uvjerenje da će slijedeći takav ugovor biti sklopljen sa Argentinom gdje imamo brojne iseljenike.
U pregovorima smo s Argentinom i Čileom, tamo imamo brojno iseljeništvo, a nemamo ugovore o socijalnom osiguraju, rekao je Ivan Vidiš i izrazio uvjerenje da će slijedeći takav ugovor biti sklopljen s Argentinom.
Kad je pak riječ o ugovoru sa Albanijom, istaknuo je da u odnosima dviju država do sada nije bilo suradnje u području socijalne sigurnosti, zbog čega hrvatski radnici koji rade u Albaniji i albanski u Hrvatskoj ne mogu u potpunosti ostvariti prava iz sustava socijalne sigurnosti.
Iznio je i podatak da oko tri tisuće državljana Albanije ima uređen privremeni boravak u Hrvatskoj, uglavnom zbog rada, te da 50-ak Hrvata ima prijavljeno boravište u Albaniji.
Interes je obiju strana da se ugovor sklopi, kazao je Vidiš i pojasnio kako se njime uređuju prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja i zdravstvene zaštite tj. osiguranja za slučaj majčinstva, ozljede na radu i profesionalne bolesti, prava iz obveznog mirovinskog osiguranja itd.
Za radnike su ugovori jako važni, jer tek na temelju njih mogu ostvarivati prava iz sustava socijalne sigurnosti, a najvažnije je pitanje mirovinskog staža koji steknu u Hrvatskoj ili Albaniji, omogućuje im se zbrajanje ostvarenog staža, rekao je Vidiš.
Željko Pavić (SD) upozorava kako je u Hrvatskoj poveći broj ljudi s Kosova stekao uvjete za mirovinu, no ne mogu dobiti podatke o stažu sa Kosova.
To je razlog zašto smo ušli u pregovore o ugovoru s Kosovom, u drugom smo krugu pregovora kad se rješava to pitanje, kazao je Vidiš, ali i upozorio na problem dokazivanja staža ostvarenog na Kosovu. Ako nam se ne dostave pravi podaci, mi to ne možemo vrednovati, kazao je.
Silvano Hrelja (HSU) potvrđuje da je razmjena podataka vrlo kompleksna, te da se većina dokumentacije za Kosovo nalazi se u Beogradu.
Pravila za sigurnije automobilske gume
Zastupnici su pozdravili i prijedlog da se u domaće zakonodavstvo prenesu EU pravila o označavanju automobilskih guma koja bi kupcima trebala pomoći da odaberu gume s kojima će trošiti manje goriva, koje će im jamčiti sigurnost u vožnji i neće stvarati buku.
Na oznakama guma nalazi se jasna i zajednička klasifikacija svojstava guma za: otpor kotrljanja, kočenje na mokrim površinama i vanjsku buku, objasnio je Vladin predstavnik Hrvoje Bujanović.
Potvrdio je da će danom stupanja na snagu zakona kojim se uređuju ta pravila, „predmeti na zalihama“, dakle gume, morati biti usuglašeni sa novim pravilima. Dio zakona stupa na snagu osmog dana od dana objave u Narodnim novinama, a dio 13. prosinca ove godine.
Time je odgovorio Davoru Dretaru (DP) koji je naveo kako mnogi trgovački lanci često prodaju gume koje su jeftinije nego u specijaliziranim trgovinama, pa je za moguće da su starijeg datuma, te pitao hoće li se takve smjeti prodavati ili će se povući iz prodaje?