Hrvatski sabor u petak je većinom glasova donio Zakon o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH, kojem je cilj brže, učinkovitije i ažurnije upravljati državnom imovinom, te novi Zakon o turizmu kojim se odluke o razvoju turizma spuštaju na lokalne jedinice.
Zakonom o upravljanju nekretninama određeni poslovi, koji su do sada bili isključivo u nadležnosti Vlade i ministarstava, prepuštaju se na razinu županija i gradova tj. na 21 grad sjedišta županija te na četiri grada – Veliku Goricu, Vinkovce, Kaštela i Pulu.
Prihod dobiven upravljanjem nekretnina u vlasništvu Vlade, županija, gradova i slično dijeliti će se po principu da će 60 posto pripasti državi, 20 posto nadležnoj županiji, a 20 posto jedinici lokalne samouprave na čijem se području nalazi pojedina nekretnina. To bi trebalo dodatno osnažiti financijski kapacitet jedinica lokalne i područne samouprave.
Temeljem javnog registra državnih nekretnina evidentirano je 6.206 stanova, ukupne površine 283.177 četvornih metara, 945 stanova u suvlasništvu Republike Hrvatske i drugih osoba, 5.067 poslovnih prostora, 20.665 zemljišta, 63 objekta sukcesijske imovine, 500 neperspektivnih vojnih objekata i zemljišta te 40 planinarskih domova.
Novim Zakonom o turizmu predviđaju se veće odgovornosti i obveze turističkih zajednica i lokalnih vlasti kod donošenja odluka o razvoju turizma te naglašava važnost održivog upravljanja turizmom.
Lokalne jedinice i turističke zajednice imati će nove ovlasti i obveze u upravljanju turističkim razvojem, ali ne kroz jedinstveni recept jednak za sve nego u skladu sa specifičnostima svake pojedine destinacije.
Tako će gradovi i općine moći na temelju jasnih izračuna i podataka donositi odluke o broju, vrsti, kategoriji ugostiteljskih objekata i objekata smještaja, ograničavanju broja dolazaka u grad ili raspored dolazaka te uvođenju turističkog ekološkog doprinosa.
Izrada plana upravljanja destinacijom izrađivati će turističke zajednice, a donositi predstavnička tijela jedinica lokalne i regionalne samouprave.