U utorak, 16. travnja u poštanskom uredu u Križevcima bit će u uporabi prigodni poštanski žig u spomen na akademkinju Anđelu Horvat kojoj Hrvatska pošta (uz Vatroslava Lisinskog i Juru Kaštelana) izdaje prigodnu poštansku marku u seriji “Znameniti Hrvati”. Uz to priređena je i prigodna omotnica koju su oblikovali Stjepan Zdenko Brezarić i Vladimir Palošika.

Anđela Horvat, hrvatska povjesničarka umjetnosti i konzervatorica, rođena je u Krašiću 18. ožujka 1911. godine Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1935. gdje je 1956. doktorirala. U službi zaštite spomenika kulture u Zagrebu bila je od 1941. do 1970. Akademkinja od 1983. Istraživala je spomenike kulture i urbanističke cjeline kontinentalne Hrvatske od VII. stoljeća do secesije. Brojne tekstove i bilješke o spomenicima kulture Križevaca i okolice objavila je  u Enciklopediji likovnih umjetnosti te brojnim publikacijama i svojim kapitalnim djelima:” Između gotike i baroka”, Zagreb ,1975. i “Barok u kontinentalnoj Hrvatskoj”, Zagreb, 1982.
Akademik Branko Fučić napisao je:”U njezinu životu četiri su čovjeka bitno utjecala na njezin put i na njezino zvanje, na njezin profil. Prvi među njima bio je njezin najstariji brat Vlado, novinar koji ju je uveo u tajne tehničkog svijeta fotografije i grafičkog prikazivanja..Drugi je bio Ljudevit Hauptmann, njezin profesor opće povijesti koji je u njoj razvijao smisao za velike sinteze. Treći je bio Đuro Szabo, koji ju je izvukao iz provincije i doveo u Zagreb da je odgoji za konzervatorsku službu i da je oduševi za narodnu spomeničku baštinu. A četvrti bio je Ljubo Karaman, u koga je do kraja ispekla zanat, zanat historičara umjetnosti i zanat konzervatora…
U potrazi za spomenicima prokrstarila je našu zemlju uzduž i poprijeko. U njezine 33 putne bilježnice ispisane sitnim rukopisom zabilježeno je, skicirano i opisano umjetničko i kulturno blago koje se nalazi na 4100 lokaliteta..”
Akademkinja Anđela Horvat umrla je u Zagrebu, 26. rujna 1985. Pokopana je na Mirogoju.
Vladimir Palošika/prigorski.hr