PRIČE IZ GRADSKOG MUZEJA KRIŽEVCI Tora – dar bračnog para Fišer

12. veljače 2021. Autor: prigorski.hr Kultura & Turizam PRIČE IZ GRADSKOG MUZEJA KRIŽEVCI Tora – dar bračnog para Fišer


Piše: dr. sc. Zdenko Balog



Počasno mjesto u sakralnoj zbirci Gradskog muzeja Križevci, ali i u zbirci spomenika Židovske općine Križevci svakako ima reprezentativna Tora sa lijepo izvedenom zelenom navlakom ‘meilom’. Tora, hebrejski tekst ‘petoknjižja’, na počasnom je mjestu u dvorani Sinagoge, te se čita i tumači na sastancima zajednice. Tora se ‘formatira’ u beskonačnu ispisanu traku koja se namata na oba kraja na drvene osi, koje omogućuju da se prematanjem nađe odabrano mjesto za čitanje, a pohranjuje se u, redovito ukrašenu torbu.

IMG_0433_A_resize

U Križevcima, židovska se zajednica formira polako, najprije pojedinačnim dolascima i rjeđe zadržavanjima trgovaca već tokom 18. stoljeća, da bi u 19. stoljeću dovoljno osnažila brojno i ekonomski da se 1844. formira samostalna Židovska općina Križevci. Velik je značaj ove zajednice za privredni i ekonomski razvoj Križevaca u drugoj polovini 19. i početkom 20. stoljeća. O tome svjedoči i danas historicistička gradska arhitektura imućnih židovskih obitelji, a kruna toga bila je nova sinagoga, koju tvrtka Hönigsberg i Deutsch gradi 1895. Iako i danas stoji, mnogo je izgubila od izvorne ljepote, najprije ‘modernizacijom’ pročelja poslije Drugog svjetskog rata, a potom postmodernističkom obnovom, koja je tek donekle vratila utisak originala, pred nekoliko godina.

IMG_0444_A_resize

Torba križevačke Tore posebno je lijepa, u tamnozelenom plišu sa izvezenim i apliciranim natpisima, krunom i lavovima. Natpis svjedoči da je Tora poklon bračnog para Dragutina i Regine Fišer 1907. godine. Dragutin Fišer (Karl Fischer), inženjer, sin trgovca Karla, rođen je u Čakovcu oko 1850., da bi se kao mladić doselio u Križevce. U ožujku 1882., oženio se Reginom Breyer, kćerkom Aleksandra Breyera. Regina je rođena u Križevcima 1860., a umrla u Osijeku 1929., po čemu zaključujemo da su Fišeri negdje kasnije preselili u taj grad.

IMG_0445_A_resize

O samom Dragutinu Karlu ne znamo mnogo, nismo pronašli upis njegovog rođenja u knjigama Židovske općine Čakovec, gdje bi trebao biti zabilježen, a nije upisan niti u križevačku knjigu umrlih, gdje je upisana Regina, koja, iako se preselila u Osijek, i dalje je vođena u općini rođenja. Tako je i njena smrt upisana u knjizi općine u Križevcima.

Križevačka je Tora u muzejsku zbirku došla otkupom 1990., te je odmah postala jednim od najljepših izloženih predmeta cijele muzejske zbirke.

Facebook Comments