PRIČE IZ GRADSKOG MUZEJA KRIŽEVCI ‘Nepoznata svetica’ Aleksija Königera

Piše: dr. sc. Zdenko Balog

---

---

Serijom priča ‘Iz Gradskog muzeja Križevci’, najavljujemo skoru značajnu godišnjicu – 2022. navršava se 70 godina od osnutka križevačkog Muzeja, pa se ovim serijalom pridružujemo pripremama za obilježavanje dolazećeg jubileja. Svrha je ovog muzeja nadasve da bude i ostane stvarni portal za svakoga, Križevčana i Križevčanku, putnika ili kolegu istraživača, prva adresa za upoznavanje Križevaca. Tome doprinosi, kako se nadamo, i ovo iznošenje pojedinih predmeta i priča iz Muzeja na stranice našeg portala.

Za prvu priču odabrao sam drvenu skulpturu iz sakralne zbirke – “Nepoznata svetica”, autor Aleksije Königer. Srednje je malih dimenzija, visine oko 120 cm, polikromirana i u odličnom stanju, te se kvalitetom snažno ističe u zbirci. U elegantno izvijenom pokretu, ruku suzdržano podignutih, svetica je možda držala neki atribut po kojem je bila prepoznavana. Odjevena je u bogato nabranu crvenu haljinu, oko koje ovlaš nosi plavi plašt, a iznad haljine nosi čvrsti korzet. Kostim upotpunjavaju detalji čipke, te marama koja je zataknuta za zlatni dijadem. Oko vrata nosi bisernu ogrlicu. Lijepih je mladolikih crta lica, pogleda podignutog u molitvi. Nabavljena je u Glogovnici 1952., dakle u Muzeju je od početka!

Odlično je djelo Aleksija Königera (1732. – 1782.), velikog pavlinskog kipara, mlađeg brata Veita Königera. Podrijetlom iz Tirola, u bratovoj radionici u Štajerskoj, te na školovanju u Beču stječe izobrazbu, da bi u Lepoglavu došao oko 1760. kao izgrađen majstor. Remekdjela su mu pet oltara i propovjedaonica u pavlinskoj crkvi u Lepoglavi, a ostala djela ostavio je u Gorici nad Lepoglavom, Olimju i Križevcima. Nakon ukidanja pavlinskog samostana u Križevcima oltari su demontirani, a skulpture razasute po crkvama okoline ili izgubljene. Nalazimo ih još u Glogovnici, Dijecezanskom muzeju, te ovu u Gradskom muzeju Križevci.

Kako je ‘Nepoznata svetica došla u muzejsku zbirku?

Među arhivskim fotografijama iz Glogovnice nalazi se slika oltara Svetog Križa, na kojoj se, pored središnje skulpture Raspeća, na (našoj) desnoj strani nalazi ‘nepoznata svetica’. Fotografija je nastala negdje u prvoj polovici 20. stoljeća, no i površan pogled na fotografiju otkriva da je oltar sigurno složen od dijelova raznih oltara, različitih autora.

Kvalitetna stolarska izvedba, duboki višestruki pregibi dinamičnog korniša i spiralni stupovi ukazuju na dobru pavlinsku stolariju. No raspored kipova daleko je od osmišljene pavlinske ikonografije, poput npr. oltara Svetog Križa u Lepoglavi. Dakle, došli smo tek korak natrag u prošlost, no to sigurno nije bio izvorni položaj ‘nepoznate svetice’.

Krenimo u Svetu Helenu, nedaleko Križevaca: na glavnom se oltaru istoimene kapelice nalazi se kip Helene Križarice. Ovaj je kip u svemu par ‘Nepoznatoj svetici’ iz Muzeja. Jednako je virtuozne izvedbe, bogatih nabora, ljepote lica i elegancije tijela svetice, te je jednako kao i ‘nepoznata’ na oltar Svetog Križa, ovamo postavljena naknadno, kada su originalni kupovi zbog trošnosti uklonjeni. Zacijelo, ne radi se izvorno o liku svete Helene, nego joj je atribut postavljen u ruke naknadno, uz montažu na oltar.

Ne treba mnogo domišljanja da zaključimo da su obe ove ljepotice, ova iz muzeja, kao i sveta Helena, zajedno ukrašavale jedna od oltara, možda glavni, ili bočni oltar Majke Božje Čestohovske, u pavlinskoj crkvi Svete Ane. Vjerojatno se radi o paru popularnih ‘krunjenih’ svetica, Barbari i Katarini, ili možda o dijelu šire grupe koja bi uključivala još i Margaretu i Magdalenu. Postoji još nekoliko Königerovih radova ili radova koji bi se prema fotografijama u starim fototekama mogle s njime povezati, koje možda dokazuju da je Königer u Križevcima imao značajniji udio u uređenju crkve, no tema još nije sustavno istražena.

Ove svetice, kao grupa ili pojedinačno, u našim krajevima stječu veliku popularnost već u srednjovjekovno doba, a crkvene knjige dokazuju da su ujedno bile najpopularniji izbor krsnih imena u križevačkoj župi.

Sve fotografije osim arhivske fotografije oltara Svetog Križa iz Glogovnice su autorove. Sav materijal fotografiran je sa znanjem i uz odobrenje imaoca materijala. Posebna zahvalnost ide Gradskom muzeju Križevci koji je ljubazno odobrio korištenje materijala za ovaj serijal.