PRIČE IZ GRADSKOG MUZEJA KRIŽEVCI Antropomorfna figurica iz Brezovljana

22. siječnja 2021. Autor: prigorski.hr Kultura & Turizam PRIČE IZ GRADSKOG MUZEJA KRIŽEVCI Antropomorfna figurica iz Brezovljana

Foto: Zdenko Balog


Piše: dr. sc. Zdenko Balog



Naša nas sljedeća priča vodi u Arheološku zbirku Gradskog muzeja Križevci, gdje se vrijeme mjeri tisućljećima, a nalazi arheologa predstavljaju tek sitne kamenčiće izgubljenog mozaika naših drevnih predaka. Stoga nije slučajno da arheološku struku prati ona krilatica da arheolog mora biti znanstvenik, ali pomalo i pjesnik. Ponekad jedva prepoznatljivi komadići nečega što prepoznajemo kao artefakte (djela ljudskih ruku), predstavljaju jedinu sponu između iskustva suvremenog čovjeka i cijele jedne nestale kulture. No nekad ipak imamo sreću da nađemo cjelovitije predmete, te da nam pojedino nalazište množinom nalaza dozvoli formiranje predodžbe o dotičnoj kulturi.

02-figurina-iz-brezovljana_resize

Križevačka arheologinja, mr. sc. Lana Okroša Rožić, muzejska savjetnica u Gradskom muzeju dugi niz godina istražuje nalazište Brezovljani kod Križevaca. Ne samo da je o tome sabrala lijepu zbirku predmeta koji ugrubo oslikavaju život naših drevnih predaka od prije sedam tisućljeća, nego je uspostavila i akulturacijske veze ovog nalazišta sa nalazištima širom Hrvatske, ali i Bosne i Hercegovine, Mađarske, Austrije i šire. Mobilnost našeg drevnog pretka, bila je mnogo življa nego što nam se to nekad čini. S posebnim ponosom pokazuje najatraktivniji pojedinačni nalaz iz Brezovljana, neolitičku antropomorfnu figuru žene u sjedećem položaju skrštenih ruku.

04-figura-iz-petrivente-juzna-madarska_resize

Neolitik je doba agrikulture kada se čovjek dramatično suočava sa plodnošću zemlje kao uvjetom života i preživljavanja, te se plodnost zemlje ritualno i protoreligijski povezuje sa plodnošću vlastite vrste. Žena je u prvom planu, te figurice žena, posude koje imaju dodane stilizirane spolne atribute žene i slični predmeti postaju standardan inventar poljodjelskih kultura. U istom kontekstu nastala je i figurina iz Brezovljana, naglašenih grudi, a položaj ruku ukazuje na ritualni sadržaj. Više o ovom vrijednom predmetu rekla nam je sama nalaziteljca i najbolja poznavateljica Brezovljanske kulture Lana Okroša Rožić.

03-figurina-iz-brezovljanja_resize

‘Figura je pronađena 2005. u zemunuci oznake SJ 209. Zemunice su uglavnom u zemlju ukopane nastambe neolitskog razdoblja. Figurina je u odličnom stanju, osim što joj nedostaje donji dio. Sačuvana je glava i trup. Dominiraju šira, uzdignuta ramena, dok je glava sitna. Naglašene su grudi, ruke su vrlo stilizirano prikazane kao vodoravne istake položene na trbuhu. Ispod struka oblikovan je otvor. U bokovima je blago proširena, u tragovima nalazimo ostatke crvenog slikanja. Ova figurica nema tipološkog para, te je jedinstvena. Najbliže veze nalazimo sa figurinom sa lokaliteta Petrivente u jugozapadnoj Mađarskoj. Ipak, razlike su znatne, figurina s Brezovljana ima znatno manju glavu, što je tipološki važno, a tu su i podignuta ramena.’

Lana Okroša Rožić

mr. sc. Lana Okroša Rožić – muzejska savjetnica Gradskog muzeja Križevci

Doista kada promatramo figuricu ovako sumarnih oblika, sa naglašeno podignutim ramenima poput šišmiševih krila, pada nam na um ne radi li se možda o nekom modnom detalju, odnosno nekom ritualnom ogrtaču vrhovne svećenice? No naravno, to je samo laička pretpostavka, za koju bi trebalo mnogo dodatnih nalaza da ju podupre.

05-brezovljani-akulturacijske-veze_resize

Završimo malom astrološkom digresijom. Budući da se zbog polaganog rotiranja precesijske točke početak proljeća i ostale nebeske pojave vremenski pomiču (što rezultira tzv. Dobima pojedinih znakova, ‘Doba Vodenjaka’), prije oko 7.000 godina na najvišoj točki neba ljetnog solsticija nalazila se sjajna zvijezda Spica, α (alfa) u zviježđu Djevice. Zviježđe Djevice u drevnim je agrarnim kultovima, Babilonu i Egiptu nazivana ‘Velika Majka’.

Prema mišljenju antropologa kult Velike Majke prvi je jedinstveni kult s obilježjima religije u povijesti. Objedinjavao je čitav prostor agrarnih kultura, Mediteran i Panoniju, uz središnji godišnji događaj, ljetni solsticij. Možda je i naša votivna figurina, koja nastaje baš negdje u razdoblju dominacije zviježđa ‘Velike Majke’ upravo ikona tog protobožanstva? U prilog ovome išla bi učestala pojava suvremenih votivnih figurina spolnih obilježja, sa asocijacijom na žensku plodnost.

Facebook Comments