Problemi osoba s invaliditetom (OSI)  ponavljaju se iz godine u godinu, situacija je bolja nego prije pet godina ali ima još puno prostora za poboljšanje, kazao je u petak pravobranitelj za osobe za invaliditetom Darijo Jurišić podnašajući Saboru izvješću o radu za 2022. godinu.

Još uvijek su brojne prepreke pred osobama s invaliditetom, u društvu, pri zapošljavanju i školovanju, potrebno je kontinuirano podizati svijest o njihovim pravima, poručio je Jurišić.

Unatoč povećanju naknada za osobe s invaliditetom svakodnevna poskupljenja svih proizvoda i usluga ta su povećanja neutralizirala, velike teškoće u svakodnevnom životu i funkcioniranju osobama s invaliditetom predstavlja i nedostatak pružatelja usluga pomoći u kući, njegovatelja, te stručnih suradnika. Osobe čiji je invaliditet posljedica trajnog i ireverzibilnog stanja pogađaju i zahtjevi za vještačenjima uslijed preispitivanja pojedinih prava, naveo je neke od prepreka s kojima se OSI susreću.

Od ukupno 294 općih preporuka i upozorenja koje je Ured pravobranitelja uputio 2022. godine tijelima državne vlasti i lokalnim jedinicama i drugim pravnim i fizičkim osobama, u cijelosti je prihvaćeno njih 101 odnosno nešto manje od 35 posto, djelomično ih je prihvaćeno oko 20 posto, a nije prihvaćeno 11 posto.

Najviše preporuka bilo je prihvaćeno u područjima pristupačnosti i mobilnosti, dok je najviše neprihvaćenih preporuka i preporuka na koje nije odgovoreno bilo u područjima odgoja i obrazovanja te socijalne zaštite u kojem je najviše pritužbi osoba s invaliditetom.

Velika stopa neprihvaćanja preporuka zabilježena je kod jedinica lokalne samouprave kod kojih i dalje ne postoji razvijena svijest o važnosti njihove uloge u osiguravanju ravnopravnosti osoba s invaliditetom u lokalnoj zajednici, kazao je Jurišić.

Ured je također predložio i komentirao ukupno 118 zakonskih i podzakonskih odredbi, od kojih je prihvaćeno samo 11 , djelomično prihvaćeno tri, nije prihvaćeno 37 prijedloga, dok su ostali primljeni na znanje.

Marija Selak Raspudić (Klub zastupnika nezavisni i Fokus) upozorava na činjenicu da još uvijek nije uspostavljen sustav rane intervencije za djecu s teškoćama u razvoju. Zaključkom zato traži da Sabor obveže Vladu da do kraja ove godine donese Nacionalni strateški plan za ranu intervenciju. „Nisu dostupne nužne intervencije, nema dovoljnog broja stručnjaka, a na prvu dijagnozu se čeka više od pola godine”, kazala je.

Selak Raspudić ukazala je i na problem radno- pravnog statusa pomoćnika u nastavi tražeći da im se omogući ugovor o radu na barem dvije do četiri godine, fiksna mjesečna plaća od 800 do 1000 eura ovisno rade li u razrednoj ili predmetnoj nastavi ili u srednjoj školi, pravo na puno radno vrijeme ili beneficirani radni staž i ostala prava.

Irena Dragić (Klub SDP-a) upozorava, uz ostalo, na mali broj srednjoškolskih programa za djecu s teškoćama, svega 22 , koji se rijetko usklađuju s potrebama tržišta rada. Ističe i kako bi pružanje mogućnosti rada o kuće i skraćenog radnog vremena za punu plaću i puni radni staž osobama s invaliditetom dale sigurnost i priliku da rade i žive od svoga rada.

Marin Miletić (Klub Mosta) naglasio je pak važnost omogućavanja osobama s invaliditetom da se bave sportom. Samo dva posto ih se bavi nekim sportom, tu je moguć značajan iskorak, rekao je .

Žene s invaliditetom prepoznate su kao osobe izloženije diskriminaciji te su u opasnosti od višestruke diskriminacije, kazala je Dragana Jeckov (Klub SDSS-a) koja drži da bi im se trebala posvetiti veća pažnja.

Nažalost, dodala je, tijekom 2022. godine Ured pravobranitelja bavio se slučajem smanjivanja kazne ocu zbog počinjenja dvaju kaznenih djela protiv spolnih sloboda učinjenih na štetu svoje kćeri, 17. godišnje djevojčice s invaliditetom. Iskorištavati invaliditet svog djeteta na način kako je to učinio počinitelj navedenih kaznenih djela apsolutno je neprihvatljivo i treba se najstrože kažnjavati, poručila je zastupnica.

Drži i da one koji ignoriraju preporuke pravobranitelja treba taksativno nabrojati na nekoj vrsti „crne liste”.

Prošlogodišnjim donošenjem zakona o inkluzivnom dodatku  i o osobnoj asistenciji, smatra Ljubica Lukačić (Klub HDZ-a), došlo je do revolucionarnog pomaka u ostvarivanju prava osoba s invaliditetom.

Tvrdi veliki pomak je i u sustavu zapošljavanju, oko 17 tisuća osoba s invaliditetom je zaposleno.

Bilo bi dobro vidjeti kako ide provedba tih zakona, koliko je doneseno rješenja za osobne asistente i za inkluzivni dodatak i postoje li neki problemi, poručila je Jelena Miloš (Klub Možemo!). Založila se , među ostalim, za redovito usklađivanje naknada OSI-ja sa stopom inflacije.

Samo izvješće zastupnici su pohvalili kao sveobuhvatno i vrlo informativno.