Brutalna agresija Rusije na Ukrajinu predstavlja kršenje svih načela međunarodnog prava i podsjeća na agresiju na Hrvatsku 1991., kazao je novinarima u Bruxellesu hrvatski premijer Andrej Plenković.

“Agresija ovoga tipa na Ukrajinu predstavlja poništenje svih vrijednosti na kojima počiva međunarodni poredak i predstavlja kršenje svih načela međunarodnog prava”, kazao je Plenković.

Hrvatski je premijer ocijenio da je riječ o “brutalnoj agresiji i invaziji Rusije na Ukrajinu”.

“Kad gledate ovaj apel ukrajinskog predsjednika, situacija jako podsjeća na Hrvatsku 1991. Vrlo je to slično, osim što je tu invazija ovakvih razmjera puno veća”, istaknuo je Plenković.

Plenković je istaknuo da će invazija Rusije na Ukrajinu dovesti do nove faze energetske krize i izbjegličke krize “koja se već danas zbiva i koja će se sigurno preliti na zemlje EU-a”.

“Ovo je na određeni način bitka između demokratskih sustava i onih sustava gdje se vlast ne mijenja često”, poručio je Plenković.

Sankcije neće utjecati na Hrvatsku

Čelnici Europske unije postigli su u četvrtak dogovor o novim sankcijama ruskom financijskom, energetskom i transportnom sektoru, o kontroli izvoza tehnologija Rusiji kao i o sankcijama pojedincima.

Ruske banke Sberbank i VTB vlasnici fu Fortenova grupe, a Plenković je istakno kako “ne vidi da će ovaj tip sankcija koji ide protiv  bankarskog sektora imativećeg upliva na njih kao vlasnike”.

Općenito, Plenković smatra da hrvatsko gospodarstvo neće trpjeti od europskih sankcija Rusiji.

“Mislim da, što se naših ekonomskih i financijskih interesa tiče, da one neće imati neki veliki efekt. Nije hrvatska meta. Meta je netko drugi”,  istaknuo je Plenković.

Zasad se ne predlaže najjače i najbolnije oružje, isključivanje iz SWIFT-a, međunarodnog sustava za bankovne transakcije.

Kad su 2012. godine uvedene sankcije protiv Irana i iranske banke isključene iz SWIFT-a, Iran je izgubio polovicu prihoda od izvoza nafte, a vanjska trgovina je smanjena je za 30 posto. Od zapadnih zemalja, isključenje Rusije iz SWIFT-a najteže bi pogodilo Njemačku i Sjedinjene Države.

Prema medijskim napisima isključenju Rusije iz SWIFT-a protive se Njemačka, Italija, Cipar i Mađarska.

“Mi smo spremni za SWIFT, kao što su spremne gotovo sve članice”, kazao je Plenković koji predviđa uvođenje novih sankcija Rusiji.

Što se tiče mogućih ograničenja isporuka ruskog plina, Plenković je kazao da se radi na dobavljanju plina iz drugih zemalja, poput Norveške, Azerbajdžana i Libije te na kupnji ukapljenog plina.

“Stvara se dugoročno jedna nova mreža alternativne opskrbe plinom”, kazao je Plenković.

Milanovićevo priopćenje “donekle” približilo naše stavove

Plenković se referirao i na (ne)usklađenost Pantovčaka i Banskih dvora po pitanju politike prema trenutnoj situaciji u Ukrajini.

Kazao je da je uputio formalni prijedlog da se sazove Vijeće za nacionalnu sigurnost te da bi bilo dobro da se održi sjednica prije sastanka na vrhu NATO-a.

Smatra da bi to Milanoviću “bilo korisno” jer će on sudjelovati kao hrvatski predstavnik na tom sastanku te da bi se na sastanku mogli “što je moguće više” uskladiti stavovi.

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović oštro je danas osudio rusku agresiju na Ukrajinu i sastao se čelnicima hrvatske vojske i obavještajnih službi, priopćeno je s Pantovčaka u četvrtak.

Napade ruskih snaga Milanović smatra neprihvatljivim kršenjem ukrajinskog suvereniteta i poziva Rusiju na prekid vojnih napada, kaže se u priopćenju.

“Republika Hrvatska kao članica NATO saveza i Europske unije postupat će u ovoj situaciji u okviru svojih obveza”, poručio je.

Plenković je kazao da je to priopćenje “donekle približilo stavove”, ali “ne baš u potpunosti”.

Milanović je ranije optuživao Plenkovića da se “ponaša kao ukrajinski agent”, dok je premijer predsjednika optužio za neodgovorne izjave, nanošenje štete hrvatskoj vanjskoj politici i preveliko razumijevanje za rusku poziciju.