Rezultati PISA-e 2025. predstavljeni u utorak u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO)  pokazali su ispodprosječna postignuća hrvatskih petnaestogodišnjaka u ispitivanim područjima, a ravnatelj NCVVO-a Vinko Filipović smatra da treba poboljšati školske kurikule.

PISA 2025 provedena je u 91 zemlji, a u Hrvatskoj je u proljeće 2025. sudjelovalo 6424 petnaestogodišnjih učenika iz 268 srednjih i pet osnovnih škola. Prirodoslovna pismenost bila je glavno ispitno područje, a čitalačka i matematička sporedna. Prvi put ispitivane su i kompetencije u području “Učenja u digitalnome svijetu” te engleski kao strani jezik, čiji će detaljniji rezultati biti objavljeni 2027. godine.

U prirodoslovnoj pismenosti Hrvatska je ostvarila 476 bodova, šest manje od prosjeka OECD-a te zauzela 33. mjesto među 91 zemljom. Oko 25 posto hrvatskih učenika nije dosegnulo osnovnu razinu, a na najvišim razinama je oko pet posto učenika. U odnosu na PISA-u 2022. udio učenika ispod osnovne razine povećan je za oko tri posto. Djevojčice su bile uspješnije od dječaka za 20 bodova, a najbolje rezultate ostvarili su učenici gimnazijskih programa i učenici iz Zagreba.

U čitalačkoj pismenosti hrvatski učenici ostvarili su 453 boda, prema 461 bodu koliko iznosi prosjek OECD-a, što je Hrvatsku smjestilo na 29. mjesto. Od 2015. do 2025. rezultat je pao za 33 boda, dok osnovnu razinu nije dosegnulo oko 32 posto učenika. Na najvišim razinama bilo je samo tri posto učenika. Posebno je velika razlika među spolovima: osnovnu razinu nije dosegnulo 42 posto dječaka i 21 posto djevojčica, a djevojčice su ostvarile 47 bodova više od dječaka.

Prema OECD-u, globalni pad čitalačkih postignuća dijelom bi se mogao povezati s lošijom koncentracijom i pažnjom te brzim i površnim čitanjem duljih tekstova.

“Zasigurno utječu nove tehnologije, način komunikacije, društvene mreže i ostalo”, rekao je ravnatelj NCVVO-a Vinko Filipović, ističući da za takve zaključke zasad nema dovoljno relevantnih analiza.

U matematičkoj pismenosti Hrvatska je ostvarila 455 bodova, osam manje od prosjeka OECD-a, i zauzela 36. mjesto. Oko 36 posto učenika nije dosegnulo osnovnu razinu, što je povećanje za oko tri postotna boda u odnosu na 2022. godinu. Na najvišim razinama je oko pet posto učenika, a između djevojčica i dječaka nema statistički značajne razlike.

U računalnom rješavanju problema hrvatski učenici ostvarili su 464 boda, prema 500 bodova u prosjeku OECD-a te zauzeli 44. mjesto. Osnovnu razinu nije dosegnulo oko 34 posto učenika, a najviše razine 16 posto.

Ravnatelj NCVVO-a smatra da bi do kraja godine trebalo započeti redefiniranje i poboljšanje školskih kurikuluma. Kao područje koje posebno treba unaprijediti izdvojio je informatiku.

Bolja ekološka osviještenost više vremena pred ekranima

Hrvatski učenici ostvarili su 474 boda u ekološkoj pismenosti, šest manje od OECD prosjeka, no prema okolišu imaju pozitivnije stavove od svojih vršnjaka u OECD-u. Oko 85 posto smatra da može pozitivno utjecati na okoliš i da se ekološki problemi mogu riješiti zajedničkim naporima, a 81 posto kaže da im je stalo do zaštite globalnog okoliša.

Učenici pokazuju manje znatiželje i ustrajnosti nego ranije. Samo 56 posto voli učiti nove stvari, prema 69 posto u OECD-u, a 55 posto spremno je uložiti dodatni trud kada je zadatak izazovan. Istodobno, više od 80 posto učenika smatra da su pokusi i provjera informacija u pouzdanim izvorima važni, no čak 60 posto više bi se oslanjalo na zdrav razum, prema 43 posto u OECD-u.

Hrvatske škole od 2018. bilježe napredak u digitalnoj opremljenosti i vještinama nastavnika te su u većini pokazatelja iznad OECD prosjeka. Učenici, međutim, na digitalnim uređajima provode prosječno 44 sata tjedno, više od OECD-ovih 40,9 sati, a oko 12 posto više od 80 sati.

Veća pripadnost školi

Učenici iskazuju veću pripadnost školi od OECD prosjeka, 88 posto kaže da osjeća pripadnost svojoj školi, a 90 posto da lako sklapa prijateljstva.

Disciplinsko ozračje poboljšalo se u odnosu na 2015., a učenici su manje izloženi vršnjačkom nasilju nego u OECD-u, iako je ono poraslo u odnosu na 2022. godinu. Učenici koji su doživjeli elektroničko nasilje ostvarili su 60 bodova manje u prirodoslovlju.

Neopravdani izostanci smanjeni su u odnosu na 2018., no učenici koji izostaju ostvaruju 49 bodova manje u prirodoslovlju. Učenici istodobno procjenjuju da imaju veću podršku nastavnika nego prije deset godina, dok je podrška roditelja smanjena u odnosu na 2022. godinu.