Kandidatkinja Stranke rada i solidarnosti za gradonačelnicu Zagreba i aktualna obnašateljica dužnosti gradonačelnice Jelena Pavičić Vukičević u intervjuu za Hinu najavljuje ulazak u drugi krug i pobjedu na lokalnim izborima.

Ankete daju veliku prednost Tomislavu Tomaševiću, žestokom kritičaru pokojnog gradonačelnika Milana Bandića, za kojega su se vezale brojne afere oko dodjele poslova, preplaćenih projekata (npr. sljemenska žičara), pogodovanja, zapošljavanja prijatelja, stranačkih kolega i političkih oponenata u gradskoj upravi i Holdingu. Budući da ste bili dugogodišnja Bandićeva suradnica zašto bi vam Zagrepčani vjerovali da toga više neće biti?

Očekujem ulazak u drugi krug i pobjedu. Mi smo u prva dva dana skupili 12.700 potpisa, te se odlučili odmah predati kandidaturu. Što se tiče afera, činjenica je da je pokojni gradonačelnik imao dva sudska procesa, u “Štandovima” – gdje je oslobođen, te za “Agram” gdje je sudski proces u tijeku i meni je žao što nije poživio da dočeka i oslobađajuću presudu. No vratimo se na najzagrebačkiji program koji želimo realizirati i koji je daleko jači od etiketa koje nam lijepe protukandidati u nedostatku vlastitih programa i ideja.

Građani uvijek izaberu najboljeg kandidata i zato znam da će povjerenje pokloniti upravo meni. Imamo najbolji program i najkvalitetniju kandidacijsku listu za Skupštinu, iza mog tima je 20 godina aktivnog bavljenja politikom i rješavanja ljudskih problema. U proteklih 20 godina dograđena je ili izgrađena čak trećina vrtića i škola, ljudi su svjesni standarda koji im Grad pruža, a naše socijalne i demografske mjere omogućuju kvalitetu urbanog življenja na izrazito visokoj razini. Mislim da će se građani i ovoga puta odlučiti za stabilnost i sigurnost, jer eksperimenti nisu način kako ovladavati krizom i osigurati normalan život. Naš je cilj otvoriti i velike brownfield investicije koje će s cjelovitom urbanom obnovom preporoditi grad.

Koje su to konkretno investicije?

Paromlin, izgradnja suvremene gradske knjižnice na 25.000 četvornih metara s puno pratećih sadržaja za djecu i mlade. Zagrebački velesajam gdje planiramo izgraditi veliki kongresni centar i otvoriti prostor za hotelske, ugostiteljske i poslovne sadržaje, ali i da to bude novi centar za građane u Novom Zagrebu. Gredelj – prostor od 120.000 četvornih metara u vlasništvu Grada i HŽ-a gdje će biti pretežno poslovni prostor s različitim javnim sadržajima. Zagrepčanka i Blok Badel koji sadržajem planiramo otvoriti prema mladima, koji inovativnošću mogu stvoriti nove vrijednosti.

Tu je i Blok 19, koji na jednom od donjogradskih blokova, kojih je 168, pokazuje što znači cjelovita obnova – ona je protupotresna i protupožarna, nudi prometna rješenja, zaštitu okoliša, oplemenjuje životni prostor, otvara dvorišta za nove sadržaje. Za te projekte osigurat ćemo domaća i strana ulaganja jer nije na Gradu da gradi sve sam, nego da stvara okvir u kojem će biti poželjno investirati.

Namjeravate li prodati to “gradsko srebro” – Gredelj, Paromlin i Zagrepčanku?

Naša je ideja da se ti prostori otvore investitorima kako bismo mogli realizirati javni sadržaj, znači izgrađivati i nove objekte društvene infrastrukture. U Bloku 19 to je primjerice budući Džamonjin muzej, kojeg će financirati Džamonjina fondacija, a bit će interesa i za druge sadržaje. Ne govorimo o prodaji nego o različitim modelima – može se napraviti parcelarizacija, pravo građenja, zajedničko trgovačko društvo. Kod Paromlina je moguća prodaja jedino dijela koji izlazi izvan okvira 25.000 četvornih metara nove gradske knjižnice. Važno je da ćemo svaku takvu investiciju staviti na test sugrađanima i vidjeti što oni misle i kakve bi sadržaje voljeli vidjeti.

Prošlo je više od godinu dana od potresa, obnova kasni, jesu li građani prepušteni sami sebi?

Prošlo je i 180 dana od osnutka Fonda za obnovu koji je osnovan da bi obnovio stambeni fond, a Grad je imao obvezu, a to je i učinio, obnoviti objekte društvene namjene i prometnu i komunalnu infrastrukturu. Od 175 vrtića i škola oštećenih u potresu, ostalo je za obnoviti njih 13. U idućih šest mjeseci potpuno ćemo obnoviti ili biti pri kraju obnove svih naših objekata. Sugrađanima smo osigurali građevinski materijal, 50.000 kuna koje su mogli dobiti javljanjem na dva javna poziva, a uskoro otvaramo i treći, te sufinanciramo kamate na kredite za obnovu u visini od dva posto na 10 godina. Pomažemo im i s prikupljanjem dokumentacije.

Je li Grad u teškoj financijskoj situaciji?

Mi smo likvidni, kreditno sposobni i sve obveze prema bankama izvršavamo na vrijeme. Ne možete ljudima reći – gradit ćemo jednu ili dvije škole ili vrtića godišnje, jer im trebaju danas. Zaduženost Zagreba je 19 posto što je daleko ispod uobičajene zaduženosti velikih europskih gradova. Unatoč velikoj šteti od potresa i posljedica korone koja se odrazila na cjelokupno svjetsko gospodarstvo, pa tako i na zagrebačko, Standard & Poors potvrdio je rejting koji smo imali prije pandemije i potresa. Kada slušam druge kandidate mislim da kod njih prevladava ili neznanje ili politikanstvo.

Uz škole i vrtiće nedostaju i domovi umirovljenika, prometnice, mostovi, bolji gradski prijevoz, biciklističke trake… Što bi trebao biti prioritet novog gradskog vodstva?

Osim socijalne sigurnosti, obnove i velikih kapitalnih investicija, ključno je i zbrinjavanje otpada i rješavanje prometnih gužvi. Nastavljamo s projektom izgradnje škola i vrtića, a planiramo i izgradnju domova umirovljenika te sufinanciranje privatnih domova. Jarunski most je naš važan projekt zajedno s Vrapčanskom, a idući četvrtak krećemo s pripremnim radovima za izgradnju prve od tri etape produžetka Branimirove prema Sesvetama.

Također, izgradnja nove tramvajske pruge između Jaruna i Črnomerca, te nabavka 60 novih niskopodnih tramvaja hrvatskog konzorcija. Vidjet ćemo i što ćemo sa željezničkom prugom jer studije govore u prilog izdizanja pruge na različitim mjestima. Planiramo i jednotarifnu uniju između Grada i Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije, da se ljudi voze s jednom kartom i da im osiguramo parkiranje te korištenje javnog prijevoza. Kako rekonstruiramo ulice tako stavljamo i biciklističku stazu, a imamo i dva velika biciklistička projekta – istočnu magistralu i Greenway. Zalažem se za sustavni pristup izgradnje nadzemnih i podzemnih garaža i javni prijevoz koji će smanjiti dotok automobila u centar.

Što ćete učiniti kako bi gradska uprava i Holding bili efikasniji i ostvarili uštede? Možete li to učiniti bez preraspodjele i smanjenja broja zaposlenih?

Uloga gradske uprave i Holdinga nisu ostvarivane uštede nego kvalitetna javna usluga. To nije preglomazni aparat, manji je od onog u Beču. Nema viška zaposlenih, imamo optimalni sustav koji se treba kvalitativno nadograđivati. Holding ima 7600 zaposlenih i sigurno ima netko tko malo zabušava. Garantiram da ćemo svakoga uposliti i pratiti kako je tko radio i nagrađivati one koji su posebno vrijedni.

Još uvijek svi Zagrepčani nemaju vodovod i kanalizaciju, imaju gubitke zbog dotrajalosti vodovodnog sustava, pa skupo plaćaju vodu, kako to riješiti?

Nema vodovodnog sustava koji ne propušta jedan dio vode, ali cjevovodi se zanavljaju, u Zagrebu se na godinu rekonstruira i izgradi 122 km nove vodoopskrbne i kanalske mreže. Voda će u svako kućanstvo doći do kraja iduće godine, a riječ je o 0,7 posto kućanstava koji još nisu na gradskom vodovodu, ali jesu na lokalnom. Kanalizaciju nema njih još 4,5 posto i kroz tri godine svi će je imati, zahvaljujući projektu vrijednom 2 milijarde kuna, za koji su osigurana EU sredstva.

Problem je i odvajanje otpada, a planirani centar sa spalionicom izaziva veliki otpor stanovnika Resnika?

Zagreb danas prikuplja 44 posto otpada, a europske direktive govore 60 posto što ćemo mi ostvariti najkasnije do 2025. Jakuševec je jedino sanirano odlagalište otpada u RH, i ono što se često prešućuje je da se na njemu svakodnevno proizvodi struje za 10 tisuća kućanstava, a i da na njemu već sada obitavaju rode i druge ugrožene vrste. Spalionicu ne namjeravamo graditi, no izgradit ćemo sortirnicu za koju nam je EU odobrila sredstva jer se radi o ekološkoj tehnologiji, primjerenoj 21. stoljeću.

Kritičari tvrde da se u Zagrebu i dalje gradi neplanski, sve je manje zelenih površina i parkova, a tamo gdje postoje urbanistički planovi uređenja, npr. Kruge, u blizini gradske uprave i fontana, to se više od deset godina ne realizira?

U Zagrebu se gradi sukladno prostorno planskoj dokumentaciji koja je na snazi. Jedan od mojih prvih poteza bit će pokretanje izrade novog GUP-a i ponajviše zbog toga je svjetski priznati graditelj Otto Barić u mome timu.

Zašto ste pred kraj mandata raspisali arhitektonski natječaj za Dinamov stadion, što vaši konkurentni nazivaju populizmom?

Žurno se mora srušiti istočna tribina radi sigurnosti. Kao odgovorna gradonačelnica dala sam nalog za to, jer u svom radu sam naučila donositi odluke, a ne taktizirati i odgađati rješenja. Nužno je da se u Maksimiru mora graditi novi stadion i raspisivanje arhitektonskog natječaja je samo jedan korak ka ostvarenju cilja. Provodi ga struka – DAZ i da je bilo tko gradonačelnik, provedbu ovog natječaja bi trebao naručiti kod njih. Iz njega će proizaći najkvalitetnije rješenje, a odluka o modelu i načinu financiranja ne donosi se u ovoj fazi, već će je donijeti nova gradska uprava. Uvjerena sam da ćemo to biti mi, a tu ćemo odluku donijeti isključivo u konzultaciji s građanima.

Što će biti sa sljemenskom žičarom, pojavio se i problem prevelike buke?

Žičara je ovih dana u probnom radu i imala sam se priliku u sklopu toga i provozati, ne samo ja, nego i novinari, i sve nas je oduševila.

Razgovarala: Marina Bujan

(Hina)