U Muzejsko-memorijalnom centru Dražen Petrović u Zagrebu, dijelu Hrvatskog športskog muzeja, otvorena je izložba “Dražen & Cibona – vladari europskih parketa,” posvećena zlatnom razdoblju Košarkaškog kluba Cibona i jednom od najvećih hrvatskih sportaša svih vremena, Draženu Petroviću.

Otvorena je u povodu 40. obljetnice druge uzastopne Cibonine titule prvaka Europe, te govori o razvoju i uspjesima zagrebačkog kluba, a otvorena je do 30. lipnja.

Osamdesetih godina 20. stoljeća Cibona je bila jedan od najuspješnijih i najpopularnijih sportskih kolektiva u Hrvatskoj i tadašnjoj Jugoslaviji, stoji u vodiču kroz izložbu kojoj je autor viši kustos Luka Lucin, koji podsjeća da je Cibona od 1980. do 1988. osvojila čak 14 domaćih i međunarodnih trofeja, uključujući tri naslova prvaka Jugoslavije, sedam nacionalnih kupova, te dva Kupa pobjednika kupova.

Posebno se ističu dva uzastopna naslova prvaka Europe, 1985. godine u Ateni protiv Real Madrida, te 1986. godine u Budimpešti protiv Žalgirisa iz Kaunasa.

Upravo je taj posljednji naslov najbolje momčadi “Starog kontinenta” i bio povod izložbi, od finalne utakmice u Budimpešti 3. travnja 1986. prošlo je 40 godina.

“Ove godine obilježavamo velike godišnjice košarke u Zagrebu. Datum 3. travnja je značajan jer su oba europska naslova osvojena na taj dan dvije godine zaredom. Navršava se i 80 godina od osnivanja košarkaške sekcije fiskulturnog društva Sloboda iz koje je nastala najprije KK Lokomotiva i zatim KK Cibona. Izložba Dražen i Cibona – vladari europskih parketa je središnji dio obilježavanja jubileja,” kazao je autor Luka Lucin.

Sadržaj izložbe je multimedijalnog karaktera pa osim na panoima koji prikazuju ključna razdoblja klupskog djelovanja, od osnutka do uspona na državni i europski vrh, ili otkrića kako je Dražen stigao u Cibonu i kakva je to bila ‘fešta u Pešti’ 1986., donosi i svjedočanstva tadašnjih aktera. Ona su sadržana u video intervjuima, svojevrsnim ispovijestima o sebi, košarci, Ciboni i njenoj onodobnoj dominaciji.

“Izložba ne bi bila ni upola dobra bez doprinosa legendi Cibone kao što su trener Željko Pavličević, igrači Sven Ušić, Mihovil Nakić, Franjo Arapović, Danko Cvjetićanin, Zoran Čutura, Damir Pavličević te Aleksandar Petrović koji nije igrao u Budimpešti ali je zaslužan za Draženov dolazak u Zagreb, kao i tadašnji menadžer tima Darko Marjanović. Oni su mi otvorili vrata svojih privatnih sfera i otkrili što im je značila i još znači Cibona,” dodao je Lucin. Među njima je i danas pokojni trenerski velikan Mirko Novosel kojeg je Lucin snimao u njegovu domu.

Videointervjui su dostupni i online, a mogu se očitati i putem QR koda unutar vodiča kroz izložbu, koji su Lucin i autorica grafičkog oblikovanja i multimedije rješenja Ana Filep, osmislili kao svojevrsni sportsko-povijesni almanah s tekstovima, fotografijama, dokumentima, novinskim isječcima, izjavama, anegdotama i ilustracijama Milana Trenca.

U okviru svečanog otvorenja prikazana je i arhivska snimka finala iz Budimpešte, koju je Muzeju ustupio HRT, uz prisustvo Ciboninih legendi, novinara, građana, fanova kluba, ali i dijela sadašnje momčadi i uprave Cibone.