U velikoj vijećnici Grada Bjelovara u ponedjeljak je održana komemoracija za rukometnu legendu Miroslava Pribanića Rabana, olimpijskog pobjednika iz Muenchena 1972. i europskog klupskog prvaka koji je karijeru izgradio u bjelovarskom Partizanu, današnjem RK Bjelovaru.

Komemoraciji su, uz članove obitelji, prisustvovali brojni predstavnici bjelovarskog i hrvatskog rukometa, a nazočnima su se obratili Rabanov suigrač Hrvoje Horvat, predsjednik RK Bjelovara Dario Kudumija, predstavnik Rukometnog saveza Bjelovarsko-bilogorske županije Željko Maletić, dopredsjednik Hrvatskog rukometnog saveza Boris Mesarić te bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak.

Kudumija je podsjetio da je Raban rođen 1946. u Bjelovaru, a kao desno krilo bio je jedan od ključnih igrača momčadi koja je tijekom 1960-ih i 1970-ih osvojila šest naslova prvaka Jugoslavije, dva kupa te 1972. naslov klupskog prvaka Europe. Za reprezentaciju Jugoslavije odigrao je 125 utakmica i postigao 270 pogodaka.

“Miroslav Pribanić Raban bio je simbol vremena u kojem je Bjelovar bio europska rukometna velesila”, istaknuo je Kudumija, dodavši da je Raban i nakon igračke karijere ostao vezan uz rukomet kao trener i mentor mlađim naraštajima.

Horvat, koji je s Rabanom 15 godina dijelio dres istoga kluba, prisjetio se zajednički osvojenih naslova i olimpijskog zlata te ga opisao kao genijalnog igrača koji je golove zabijao s lakoćom, a jednako se isticao i u obrani. Maletić je napomenuo da je Raban bio jedan od posljednjih trenera u vrijeme kada je klub ostvarivao europske rezultate, a Mesarić je istaknuo da se ne smije zaboraviti one koji su stvarali današnje uspjehe hrvatskog rukometa.

Hrebak je kazao da postoje ljudi koji svojim životom nadilaze vrijeme u kojem su živjeli i postaju simboli, kakav je bio Raban.

“Danas se Bjelovar ne oprašta samo od olimpijskog pobjednika i europskog prvaka nego i od čovjeka koji je pronio ime Bjelovara diljem svijeta, a pritom nikada nije zaboravio odakle je”, naglasio je Hrebak te izrazio sućut obitelji.

Nakon komemoracije, na kojoj su se nazočni mogli upisati u knjigu sućuti, na groblju Borik održan je ispraćaj pokojnika.