„Križevci u galantnom stoljeću: Obitelj, brak, rođenje i smrt u predmoderno doba“ naslov je nove knjige povjesničara umjetnosti dr. sc. Zdenka Baloga, a koje će svoje predstavljanje doživjeti u petak u 18 sati u Gradskoj knjižnici Franjo Marković Križevci.
Naime, opće je poznato da povijest Križevaca u predmoderno razdoblje je u velikoj mjeri neistražena, a Balogova knjiga upravo je jedan dio mozaike, jednog mirnog, ali aktivnog razdoblja.
Balog kaže kako se rado primio Križevaca, čiji je stanovnik preko 28 godina, a zapravo je nastavio ono što je svojevremeno radio i u Lepoglavi i općenito Hrvatskog zagorje i varaždinsko područje. Za ovo znanstveno djelo Balogu su temeljni izvor bile matične knjige. Trebalo mu je oko 7 godina da se nastane ovo novo djelo.
-Tražeći podatke o kiparu Szeveru i vještici Magdi Logomer ušao sam u te matične knjige i u njima našao bilješke koje su bile zanimljive i počeo sam ih „vaditi“ te tako naišao i na vezane bilješke i počeo rekonstruirati određene obiteljske slučajeve – kaže Balog te ističe kako je povezao 10 000 raznih bilježaka koje se međusobno podudaraju.
Knjiga nije skup statističkih podataka već rekonstrukcija života u Križevcima u predmoderno doba. -Tema je obrađena, kako se kaže, horizontalno i vertikalno. Npr. u kojem uzrastu mladići i djevojke stupaju u brak, koji je očekivani životni vijek, koji je prosječni životni vijek itd. S druge strane ide pak temeljito izvlačenje referenci o nekoj osobi, a veliki uspjeh je ako se o toj osobi pronađe još poneki dokument u muzeju, arhivu i tako se može znati o njegovom širem životu. Ti dokumenti imaju potom i svoju lingvističku vrijednost, zbog jezika kojim su pisani. Osobe koje nisu imale nasljednika npr. njihov imovina je popisana od strane nadležne komisije te tako imao dostupan i imovnik – objašnjava Balog te ističe jednu posebnu zanimljivost – kultura pijenja kave 1779. godine.
-Te godine je umro gradonačelnik Kešer i u njegovoj imovini su pronađene džezve, žličice za kavu i sl., taj podatak imamo s jedne strane. S druge strane imamo pak zabilježeno kako je u Križevcima te godine umro kranjski trgovac specijaliziranim za prodaju kavom i limunom. Takav podatak nećete naći u zaključcima Sabora, zastupstva i sl., naći ćete u matičnoj knjizi i događaj povezati – pojasnio je Balog te dodaje kako su ljudi, zbog bankrota, organizirali ono što bi mi danas nazvali „dvorišne rasprodaje“ gdje bi se našle vrijedni predmeti poput svilenih čarapa.
Što se tiče bračnog života, Balog kaže kako se mladići žene oko 23., a djevojke oko 20. godine odnosno djevojke se udaju najkasnije do 24., a mladići se ožene najkasnije do 28. godine, dok ih 5 do 10 posto odstupa od tog prosjeka. -U pravilu u prvoj godini taj bračni par dobije prvo dijete, a djeca se rađaju svake dvije godine odnosno koliko dugo traje fertilitet. Ako imamo prazninu od 4 godine, pa onda opet žena rodi, postoji mogućnost da je rodila mrtvo dijete, jer matične knjige nisu knjige rođenih, nego knjige krštenih. Nadalje, na četvero djece, jedno neće doživjeti prvi rođendan, a drugo neće petnaesti, jedan će živjeti 45 godina, dok ih oko 25 posto živi duže – objasnio je Balog.
U knjizi je objasnio i marginalne skupine društva u kojim su se ljudi mogli naći: rođenjem, greškom ili sudbinom.
-Rođenjem, to je najviše romsko stanovništvo, pravoslavci, kasnije Židovi. Druga stvar, ako je žena prostitutka, njeno dijete je rođeno kao marginalac. Ako nije prostitutka, rodi vanbračno dijete i tada pada na marginu, pa makar bila i iz najuglednije obitelji. I na kraju osobe spletom okolnosti padnu na marginu, sudbinom, osiromaše, požar, slab urod i sl… -kaže Balog, koji procjenjuje da je od 17. do 19. st. u Križevcima je živjelo od 1.500 do 2.200 stanovnika.
Balog smatra da Križevci nisu živjeli galantno, kako naslov glasi, a preuzeo ga je od Josipa Matasovića, koji je prvi iskoristio taj naziv. -Kada čitate to djelo dobijete dojam da tako je sve živo, nesuhoparna, ne bazira se na imenima i brojevima, nego na predodžbi života – kaže Balog te smatra kako su zapravo Križevčani u tom razdoblju živjeli sretno.
-Nakon 3 stoljeća osmanlijskih osvajanja nastao je mir, nema više paleži, upada akindžija, odvođenja u ropstvo. Dolazi onda mir i smatram da su živjeli sretnije nego što mi danas usprkos onome što čitamo iz te arhivske građe. Tako će možda netko i za nas govoriti za 50 – 100 godina – kaže Balog.
Bilješka o autoru
Zdenko Balog (Zagreb, 1958.), povjesničar umjetnosti. Završio je Školu primijenjene umjetnosti, a zatim Filozofski fakultet u Zagrebu (studij povijesti umjetnosti i studij komparativne književnosti). Diplomirao je 1983., a magistrirao deset godina kasnije na Katedri za vizualne komunikacije i dizajn s temom Vizualni identitet modnog žurnala u Hrvatskoj. Godine 2012. stječe akademski status doktora znanosti obranom doktorske teze Graditeljska baština Hermana Celjskoga i njeni odrazi u zapadnoj Slavoniji 15. stoljeća.
Još tijekom studija pokazao je sklonost terenskom i istraživačkom radu, tako da u Istri sudjeluje u istraživanju Rašporskog kapetanata (obrambenog sustava kontinentalne Istre). Istraživanja gradića Roča sažeo je u knjizi Roč u srednjem vijeku: Roč i Rošćina od kasne antike do Uskočkih ratova objavljenu 2005. godine. Po završetku studija radi kao kustos u dvorcu Trakošćan, s posebnom brigom za spomenički kompleks bivšeg pavlinskog samostana u Lepoglavi. Razvija naklonost prema gotičkoj umjetnosti devet godina (1986. – 1995.) istražujući lepoglavsku crkvu i samostan te razdoblje od kraja 14. do polovine 15. st. u sjevernoj Hrvatskoj i slovenskoj Štajerskoj. Vodi arheološke radove na lepoglavskom spomeničkom kompleksu i osmišljava prijedlog za buduću muzeološku prezentaciju Trakošćana. Inicira i vodi prve četiri godine Lepoglavskih dana te pokreće i uređuje Lepoglavski zbornik.
Godine 1995. seli se u Križevce i dobiva stalan posao u Narodnom sveučilištu, danas Pučkom otvorenom učilištu. Tada počinje istraživati srednjovjekovnu i novovjekovnu povijest križevačkog kraja, na temelju čega izdaje 2003. knjigu posvećenu 750. obljetnici križevačkih gradskih povlastica Križevačko-kalnička regija u srednjem vijeku. Objavljuje priloge u časopisima Peristil, Kaj, Buzetski zbornik, Cris i drugima.
Zajedno s nakladnikom Veda iz Križevaca i fotografom Nikolom Žuljem objavljuje djelo enciklopedijskog opsega u dva sveska Gradovi kontinentalne Hrvatske 2013. te Gradovi jadranske Hrvatske 2014. Potom s istim suatorom objavljuje seriju od sedam knjiga kulturnog turizma. Objavljuje monografiju Sakralni objekti i sakralna baština na području općine Sveti Petar Orehovec 2023.
Posljednjih desetak godina odmiče se od medievalnih tema, a u žarištu su mu interesa teme svakodnevnog života u ranom novom vijeku, posebno na temelju matičnih knjiga i ostalih arhivalija privatnog prava. Od ostalih tema na kojima radi u ovom razdoblju ističu se biografske studije posljednje hrvatske „vještice”, Križevčanke Magde Logomer, križevačkog gradskog suca Ivana Kešera te pokrajinskog kipara Stjepana Severa. Ovom posljednjem pripremio je u suradnji s Gradskim muzejom Križevci retrospektivnu izložbu 2021. Knjiga Križevci u galantnom stoljeću sažetak je sedmogodišnjeg istraživanja te donosi sveobuhvatnu sliku života križevačkih građana 18. stoljeća „od začeća do smrti i dalje” utemeljenu na građi i oživljenu riječju suvremenika.