Palijativna skrb u Hrvatskoj zakonski je prepoznata na sve tri razine zdravstvene zaštite, no sustav se i dalje suočava s nizom izazova, uključujući nedostatak kadra i nepopunjene mobilne timove, istaknuto je u utorak u povodu obilježavanja 3. Nacionalnog dana palijativne skrbi.
Načelnica Sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravstva Ivana Portolan Pajić naglasila je kako je mreža javne zdravstvene službe u području palijativne skrbi uspostavljena prije nekoliko godina, no još uvijek nisu popunjeni svi mobilni palijativni timovi.
Upozorila je i na kadrovske probleme, istaknuvši kako je riječ o zahtjevnom području u kojem su prisutne velike fluktuacije zdravstvenih djelatnika.
“Palijativna skrb je jako teška i ljudi se teško odlučuju za rad u tom području”, rekla je na obilježavanju održanom u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”. Najavila je da se u okviru novog Nacionalnog plana razvoja palijativne skrbi očekuju mjere unapređenja sustava, uključujući informatičko povezivanje svih dionika te jačanje edukacije, osobito specijalističkog usavršavanja medicinskih sestara.
Dodala je kako dio palijativnih timova funkcionira bez stalne prisutnosti liječnika, zbog čega velik dio skrbi preuzimaju medicinske sestre.
“Imamo timove koji rade bez liječnika ili uz povremeni angažman liječnika”, kazala je.
Ministarstvo najavljuje jačanje edukacije i veće ovlasti medicinskih sestara
Ministarstvo planira proširiti njihove ovlasti kako bi bile samostalnije u radu, uz suradnju s liječnicima, posebno u području liječenja boli.
“Po uzoru na hitnu medicinu želimo medicinskim sestrama u palijativnoj skrbi dati veće ovlasti”, istaknula je.
Naglasila je i da palijativna skrb ne obuhvaća samo onkološke bolesnike, već i pacijente s kardiovaskularnim bolestima, demencijom i drugim teškim stanjima.
Cilj je, dodala je, osigurati ujednačenu razinu znanja i skrbi u cijeloj zemlji, uključujući jačanje edukacije već tijekom obrazovanja zdravstvenih djelatnika.
“U trenucima kada medicina više ne može liječiti, uvijek može i mora pružiti dostojanstvo, podršku i ljudsku brigu”, zaključila je Portolan Pajić.
Napredak u sustavu ali i dalje manjak kapaciteta i smještaja
Predsjednik Hrvatske lige protiv raka Damir Eljuga podsjetio je na početak 1990-ih godina kada pacijenti nakon otpusta nisu imali kamo otići, ocijenivši da je danas stanje znatno bolje, ali da postoji prostor za napredak.
“Razinu socijalne skrbi naše države možemo mjeriti po razini palijativne skrbi koju imamo. Puno je učinjeno, ali možemo još više”, rekao je.
Bolnička koordinatorica za palijativnu skrb Kliničkog bolničkog centra Zagreb Ružica Marinić upozorila je da KBC Zagreb, kao bolnica koja prima najkompleksnije pacijente, nema mogućnost zbrinjavanja stacionarnih palijativnih bolesnika.
Istaknula je da se pacijente nastoji premjestiti u druge ustanove ili im omogućiti skrb u vlastitom domu.
“Palijativna skrb nisu samo bolnički kreveti, nego bolesnicima treba omogućiti dostojanstven odlazak u krugu obitelji”, kazala je Marinić.