Klub zastupnika Mosta i nezavisnog Josipa Jurčevića najavio je u srijedu pokretanje izmjena Kaznenog zakona kojima će tražiti uvođenje doživotnog zatvora za najteža kaznena djela protiv života i tijela, po uzoru na europske modele.
Istodobno, iz Mosta su najavili i pokretanje prikupljanja potpisa zastupnika kako bi se Izvješće o stanju sudbene vlasti raspravilo na plenarnoj sjednici Hrvatskoga sabora.
Predsjednik Mosta i saborskog Odbora za pravosuđe Nikola Grmoja rekao je na konferenciji za novinare u Saboru da bi predloženim izmjenama Kaznenog zakona institut dugotrajnog zatvora bio uređen po uzoru na francuski model, uključujući mogućnost stvarnog doživotnog zatvora za najteže oblike zločina.
Most predlaže i izmjene odredbi koje uređuju kazneno djelo teškog ubojstva tako da minimalna kazna više ne bude deset godina zatvora, nego najmanje 30 godina ili doživotni zatvor.
“Hrvatska mora imati zakonski okvir koji jasno razlikuje najteže oblike zločina od ostalih kaznenih djela. Ljudski život je svetinja i država mora poslati jasnu poruku da za posebno okrutna i teška ubojstva više ne može biti blagih kazni“, poručio je.
Govoreći o nedavnom zločinu u Drnišu, Grmoja je ustvrdio da se nakon svakog takvog djela javnost suočava s kratkotrajnim šokom, nakon čega izostaju konkretne promjene i odgovornost sustava. “Nećemo dopustiti da ova tragedija prođe bez posljedica, bez odgovornosti i bez konkretnih mjera”, istaknuo je.
Najavio je da će se idući tjedan na sjednici saborskog Odbora za pravosuđe raspravljati o stanju sudbene vlasti i pravosuđa općenito, kao i odgovornosti institucija u konkretnom slučaju, a na tematsku sjednicu pozvat će predsjednicu Vrhovnog suda, glavnog državnog odvjetnika, ministra unutarnjih poslova te ministra pravosuđa, kao i glavnog ravnatelja policije te predstavnike psihijatrijske struke.
Most je ujedno počeo prikupljati potpise zastupnika kako bi se Izvješće o stanju sudbene vlasti uvrstilo na dnevni red Hrvatskog sabora.
Saborski zastupnik Mosta Ivica Ledenko ocijenio je da je u slučaju iz Drniša sustav zakazao u zaštiti građana, ustvrdivši da odgovorni za funkcioniranje sustava moraju preuzeti odgovornost.