Čim je Američka meteorološka agencija iznijela svoje viđenje zime pred nama očekivao sam bombastične, senzacionalističke pa usudim se kazat i postapokaliptične naslove naših „upućenih“ medija i njima pripadajućih novinara foteljaša i kao i svaki puta do sada nisu me niti malo iznevjerili svojim maštovitim naslovima.
Inače nisam jedan od onih koji će objavljivati dugoročne prognoze jer su vrlo nepouzdane i krajnji korisnik ih može tumačiti na krivi način pa primjera radi, prva dva jesenska mjeseca (rujan i listopad) kada zbrojimo imamo prosječnu jesen, a unutar tog prosjeka se skrivaju dva ekstrema.
Nikad kišniji pa i svjež rujan i ekstremno sušan i topao listopad.
Iz tog razloga kao i razloga što se dugoročna prognoza izrađuje na temelju raznih indeksa za koje znanstvenici još nisu dokazali na koji način utječu na atmosferska zbivanja osobito u višim slojevima atmosfere ne iznosim dugoročne prognoze, ista više služi za pojedince željne medijske pažnje putem bombastičnih najava koji se sukladno tome i klikaju te otvaraju.
Accuweather je iznio svoje viđenje očekivanja zime pred nama koje su naši mediji prenijeli potpuno drugačije, no što izvorna analiza govori, naravno sve kako bi se u jeku energetske krize ljude dodatno alarmiralo, uspaničilo.
Iako se donekle slažem s analizom Američke agencije moram kazat kako je po njihovoj analizi iz svibnja ovogodišnji rujan trebao biti vruć i suh, a listopad kišan i hladan. No, imali smo i imamo potpuno obrnut scenarij. Također tijekom prethodne zime su dali totalno pogrešnu analizu prethodna proljeća koje je bilo dijametralno suprotno onome što su prognozirali i sve vam to govorim ne samo zato da i sami steknete uvid koliko su te dugoročne prognoze neprecizne nego da više služe kao neke smjernice globalnog očekivanja na širem području u ovom slučaju čitavog Europskog kontinenta.
Međutim mediji ih prenose i prezentiraju široj populaciji totalno pogrešno kao što zloupotrebljavaju meteoalarme.
Ono što ću jedino kazati na temu očekivanja zime koja nam slijedi jest da dosta faktora i indeksa ide u prilog tome da bi polarni vortex ove godine bio „ukroćen“ što bi uvjetovalo lakšem nastanku polja visoka tlaka zraka nad sjevernim polom.
Posljedično tome na rubu tih anticiklonalnih polja hladan zrak bi lakše kliznuo u umjerenije zemljopisne širine bliže ekvatoru. Što bi to značilo izravno za naše krajeve nemoguće je precizirati, no Europa bi u globalu mogla imati nešto normalnije (čitaj manje tople) zime no što smo imali prethodnih nekoliko godina, ali i dalje topliju od prosjeka (1961.-1991.) samo je pitanje koliko.
U prilog tezi da bi zima bila nešto hladnija ide i nedavna jaka erupcija vulkana Hunga Tonga iz siječnja izbacivši ogromnu količinu vodene pare u stratosferu pa čak dijelom i mezosferu (58km visina), čime će doći do hlađenja viših slojeva atmosfere na sjevernoj hemisferi, a nešto kasnije i direktan utjecaj na sam polarni vortex koji je ključni čimbenik zime u Europi pošto jak i postojan vortex znači jaku mlaznu zapadnu struju te dotok toplija zraka sa Atlantika.
Mislim da većina čitatelja želi normalnu zimu s nešto snijega i hladnoće ne samo zato što je to normalno već i iz zdravstvenih razloga, a isto tako i poljoprivrednicima bi na korist išla normalnija i hladnija zima.
Što se energenata tiče… o tome niti mogu, niti želim.