Međunarodni dan Dunava, 29. lipnja, i 30 godina Dunavske konvencije obilježava se u subotu pod motom “Neka Dunav ostane plav!”, priopćilo je Ministarstvo zaštite okoliša i naglašava da sliv Dunava ima velik utjecaj na gospodarstvo, okoliš i kulturu cijelog područja na kojem se prostire.
“Hrvatska je među prvim državama dunavskog sliva izrazila podršku ideji zaštite Dunava potpisavši u Sofiji 29. lipnja 1994. Konvenciju o suradnji na zaštiti i održivoj uporabi rijeke Dunav, zajedno s još devet zemalja – Austrijom, Bugarskom, Češkom, Njemačkom, Mađarskom, Moldavijom, Rumunjskom, Slovačkom i Ukrajinom te Europskom unijom”, ističu u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije.
Konvencija je stupila na snagu 1998., a na ostvarenju njezinih ciljeva uspješno radi Međunarodna komisija za zaštitu rijeke Dunav (ICPDR) sa sjedištem u Beču. Uz prethodno navedene, članice su i Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora, te Europska unija kao cjelina.
Međunarodna komisija za zaštitu rijeke Dunav je obilježavanje dana ove najznačajnije i druge po dužini europske rijeke inicirala 2004. u povodu 10. obljetnice potpisivanja Konvencije.
Od tada se svake godine obilježava Dan Dunava diljem dunavskog sliva, od Njemačke do Rumunjske i Ukrajine, na Dunavu i njegovim pritokama, te se motivirajućim porukama i aktivnostima potiče rasprava o Dunavu i podiže svijest o odgovornosti zajednice i svakog pojedinca za očuvanje ove rijeke.
Prvi Dan Dunava u Hrvatskoj održan je na obali Dunava u Vukovaru 29. lipnja 2004., podsjetilo je Ministarstvo.
Podrška Ukrajini, ruska agresija se negativno odražava na Crnomorski sliv
Ove godine riječ je o jubilarnoj tridesetoj godišnjici potpisivanja Konvencije te dvadesetoj godišnjici obilježavanja Dana Dunava, pod motom „Neka Dunav ostane plav!“.
“Ovakva obilježavanja podsjećaju širu javnost kako vode ne poznaju granice, a sve što se događa u zaštiti i korištenju rijeka uzvodno, od značaja je i za sve članice nizvodno, te je međunarodna suradnja u upravljanju vodama od iznimne važnosti”, poručilo je Ministarstvo.
Upravo iz tog razloga, ističu kako Okvirna direktiva o vodama, kao krovna direktiva vodne politike Europske unije, zahtijeva suradnju na međunarodnim slivovima te izradu zajedničkog plana upravljanja, što je jedna od temeljnih zadaća i ove Komisije.
“Sliv Dunava ima velik utjecaj na gospodarstvo, okoliš i kulturu cijelog područja te Komisija i zemlje članice ovim povodom izražavaju snažnu podršku Ukrajini zbog ruske agresije koja se negativno odražava na dosad poduzete mjere i postignute rezultate u Crnomorskom slivu, u nadi da će se sljedeći Dan Dunava proslaviti u miru i sigurnosti”, poručilo je Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije.
Rijeka Dunav izvire u Schwarzwaldu, planinskom kraju na jugozapadu Njemačke, spajanjem rječica Brigacha i Brega u mjestu Donaueschingenu. Dunav dalje teče prema istoku, kroz nekoliko glavnih gradova u središnjoj i istočnoj Europi (Beč, Bratislava, Budimpešta i Beograd), te nakon 2857 km, na obali Crnog mora, tvori deltu u Rumunjskoj i Ukrajini, koja se nalazi na popisu svjetske baštine UNESCO-a.