Zrinko Ogresta bio je autor vrijednog filmskog opusa koji je ostavio iza sebe, no i visoko moralan, plemenit čovjek i humanist, složili su se govornici na komemoraciji u foyeru Hrvatskog narodnog kazališta koji je bio premali za sve one koji su došli odati počast nedavno preminulom redatelju.

Kolege, prijatelji i obitelj biranim su se riječima oprostili od Zrinka Ogreste, koji je iznenada preminuo prošli petak u 68. godini, istaknuvši njegovu dosljednost kao jednu od kvaliteta koju je pokazivao ne samo u svom radu, nego i u svakodnevnom životu.

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek rekla je kako svi okupljeni dijele slične osjećaje – nevjericu i veliku tugu zbog iznenadnog odlaska jednog od najplodnijih i najboljih hrvatskih redatelja koji je u bogatoj, više od 40 godina dugoj karijeri ostvario djela koja su trajno obilježila hrvatsku kinematografiju i ostavio vrijedan opus nastao u jednom od najburnijih i najsloženijih perioda hrvatske povijesti.

„Mnogi njegovi filmovi ovjenčani su brojnim nagradama i priznanjima, puno toga bi se moglo o njemu izreći kao umjetniku, pedagogu, kulturnom djelatniku, no najvažnije je da se opraštamo od plemenitog čovjeka”, ocijenila je.

Podsjetila je da je Ogresta sudjelovao u oblikovanju svih važnih odluka vezanih uz hrvatsku kinematografiju. „Bio je domoljub i osoba iznimnog integriteta koji je i u filmovima i u svom javnom angažmanu pokazivao posebnu osjetljivost prema društvenim nepravdama i osjetljivim temama, uvijek s ciljem da u skladu sa svojim visokom moralnim vrijednostima potiče ljudskost u svima nama”, dodala je.

Brešan: Ogresta je jasno stao u obranu slobode stvaralaštva

Redatelj Vinko Brešan rekao je kako je Ogresta bio njegov ‘brat’ iako su se razlikovali po mnogočemu – nisu pripadali istoj generaciji, političkim opcijama, filmovi su im imali različite poetike, no povezivala ih je njegova beskrajna ljubav prema filmu i beskompromisna ljubav prema čovjeku.

„Bio je humanist u pravom smislu te riječi, svaki njegov film i svaki njegov kadar dokazuje njegovo čovjekoljublje. Dugo smo se samo poznavali, a tek onda postali prijatelji, trebalo nam je vremena da vidimo kako su naše razlike nebitne, a da je ono što nas spaja zapravo jedino bitno”, naglasio je.

Podsjetio je i da se, kada su počeli grubi ideološki napadi na hrvatski film i HAVC koji su imali za cilj zaustaviti slobodu filmskog stvaranja i kada su na svaki skup filmske zajednice dolazili plaćeni bukači, cijela filmska zajednica uplašila, osim Ogreste. „On je tada jasno i javno stao u obranu slobode stvaralaštva svakog filmskog autora”, istaknuo je.

„Zato do kraja života neću dopustiti da se zaboravi da mladi autori danas slobodno stvaraju filmove i zahvaljujući Zrinku Ogresti”, poručio je Brešan, dodavši da ima osjećaj kako filmska zajednica nije u potpunosti svjesna koga je izgubila i koliko će joj on nedostajati.

Filmolog Bruno Kragić naveo je bitne biografske činjenice iz Ogrestinog života – diplomirao je s nepune 24 godine, vrlo brzo režirao na televiziji, više od 30 godina predavao filmsku režiju, stekao doktorat, izabran je za profesora emeritusa, dobio je četiri Zlatne arene za režiju i isto toliko za najbolji film, filmovi su mu nagrađivani na prestižnim filmskim festivalima.

„Iako je riječ o formalnostima one svjedoče o onom bitnom u njegovom filmskom opusu i radu, a to je da je u karijeri dugoj četrdesetak godina ostvario opus visoke homogenosti i dosljednosti u hrvatskoj kinematografiji”.

„Kada se govori o filmskim autorima često se traži neka autorska crta, kod Ogreste je taj pečat u širokom rasponu od ‘Krhotina’ do ‘Plavog cvijeta’ bio vidljiv u svakom pojedinačnom fabularnom motivu, kadru, temama i općem dojmu”, ocijenio je.

Matišić: Maštali smo kako ćemo se više družiti, ostala su sjećanja

Ogrestin prijatelj i suradnik, scenarist i dramatičar Mate Matišić rekao je kako su njih dvojica zajedno maštali o danima u kojima će se kao umirovljenici više družiti, no ostala su samo lijepa sjećanja na dane koje su proveli zajedno.

„Bio je kronično zabrinut čovjek, suzdržan i tih u društvu, mislim da je razlog tome što nije mogao jednoznačno definirati događaje i ljude oko sebe, a ni samoga sebe. Svako definiranje bilo čega ili bilo koga za njega je bio samo površan iskaz nastao kao plod povrijeđenosti ili glupe pretencioznosti”, ocijenio je.

Po njegovim riječima, nijedan naš filmski redatelj ne sliči na svoje filmove koliko je Zrinko sličio na svoje. „Naravno sliče i drugi autori, ali ta zrcala su puno više zamagljena, a njegovo je zrcalo čisto”, dodao je.

„Obojica znamo da ovaj svijet nije naše konačno mjesto, vjerujem da ćemo se sresti kad onaj gore to odredi. S tobom je malo požurio, no valjda zna zašto, ne kaže uzalud poslovica da ne umire mlad koji je Bogu drag. Neka ti je laka naša draga hrvatska zemlja”, poručio je svom prijatelju.

Ksenija Marinković, glumica iz Ogrestinih filmova, rekla je kako se s njime upoznala prije četrdesetak godina u neobaveznim druženjima i raspravama oko filma i umjetnosti, a slagali su se u puno toga, među ostalim, da nikada ništa nije crno-bijelo niti definitivno, da su prave priče o životu i da nikada ne smijemo biti veći od naših priča, scenarija i ljudi koje igraju.

Nuić: Rekao mi je da se svaki film radi kao da ti je zadnji

Filmski redatelj Antonio Nuić prisjetio se kako je Ogrestu upoznao još dok je bio mladi profesor, a on student. „Vrlo rano izrekao je nešto čega se držim cijeli život, a to je da se svaki film radi kao da je ti je zadnji, to je bio njegov autorski credo, to je i moj autorski credo iz kojeg nastaje sva poštena i iskrena umjetnost”, istaknuo je.

„Ostavio je jako puno iza sebe, svim svojim studentima, bio je izravan, jednostavan, neposredan, jedna jako rijetka sorta u današnje doba”, dodao je.

Filmski montažer Josip Podvorac rekao je da se, kada je 1991. prihvatio montirati njegove „Krhotine”, nadao da ga neće dopasti neki pretenciozni početnik, no ubrzo ga je Ogresta demantirao.

„Montirao sam njegovih pet prvih igranih filmova i dva televizijska, od početka mu je bilo jasno da film ne nastaje samo na setu nego da se njegovo vatreno krštenje odvija u montaži, razgovoru, strpljenju i traženju istine. Tu je pokazao svu svoju veličinu, radio iskreno i promišljeno, nikada nauštrb kvalitete”, napomenuo je.

Vinko Brešan na komemoraciji je pročitao pismo filmskog producenta Ivana Maloče koji je istaknuo kako je posljednjih 35 godina imao privilegiju biti njegov producent, no ta riječ ne može opisati sve ono što su zajedno prošli. „Film je bio razlog našeg susreta, ali prijateljstvo, međusobno povjerenje i duboko poštovanje bili su razlog što smo ostali zajedno toliko dugo”, ustvrdio je.

Posljednji ispraćaj Zrinka Ogreste (Virovitica, 1958.- Zagreb, 2026.) održat će se u srijedu u 10 sati na zagrebačkom Mirogoju.