Knjižnice i bibliobusi u Koprivničko-križevačkoj županiji u 2019. zabilježili gotovo pola milijuna posjeta korisnika!

14. svibnja 2020. Autor: prigorski.hr Kultura & Turizam Knjižnice i bibliobusi u Koprivničko-križevačkoj županiji u 2019. zabilježili gotovo pola milijuna posjeta korisnika!


Sve narodne knjižnice u Koprivničko-križevačkoj županiji – gradske knjižnice u Koprivnici, Križevcima i Đurđevcu, te općinske u Virju i Gornjoj Rijeci – počele su krajem travnja i početkom svibnja ponovo s radom za korisnike, nakon višetjednog prekida rada u sklopu mjera suzbijanja pandemije koronavirusa. Dva županijska bibliobusa, koprivnički i križevački također kreću ponovo na teren od ponedjeljka, 18. svibnja, što će zasigurno razveseliti njihove vjerne korisnike na više od 80 stajališta širom županije, u čak 20 općina.

Iako knjižničari ni za vrijeme kad su knjižnice bile zatvorene nisu mirovali, već su pripremali i plasirali putem internetskih kanala različite online sadržaje i programe te komunicirali s građanima putem društvenih mreža, brojni su korisnici ipak s oduševljenjem dočekali ponovno otvaranje knjižnica i susrete s knjižničarima uživo.  Dugački redovi ispred knjižnica u prvim dana rada to su i potvrdili. Usluge koje knjižnice pružaju za sad su još samo najosnovnije  – dostupna je posudba i vraćanje knjiga, pretraživanje tema na zahtjev, međubibliotečna posudba. Ostale usluge, kao što je korištenje čitaonice ili računala, učenje u prostoru, kao ni programska događanja još uvijek nisu dostupni, i uvodit će se postupno, u skladu s epidemiološkom situacijom i preporukama nadležnih stručnih stožera.

Za vrijeme dok nisu mogli raditi s korisnicima, knjižničari su se bavili i drugim stručnim poslovima. Tako je Županijska matična služba Knjižnice i čitaonice “Fran Galović” Koprivnica izradila analizu rezultata rada županijskih knjižnica u 2019. godini, na temelju statističkih podataka koje na godišnjoj osnovi prikuplja i obrađuje Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu za potrebe Ministarstva kulture RH, a u svrhu praćenja stanja te planiranja daljnjeg razvoja knjižnične djelatnosti u Hrvatskoj, priopćila je Ljiljana Vugrinec, voditeljica Županijske matične službe za knjižnice iz Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ Koprivnica.

Analiza je izrađena skupno, za cijelu županijsku knjižničnu mrežu narodnih knjižnica Koprivničko-križevačke županije koja se sastoji od 5 narodnih knjižnica i dva bibliobusa. To su gradske knjižnice: Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ Koprivnica, koja je ujedno i matična županijska knjižnica; zatim Gradska knjižnica  „Franjo Marković“ Križevci te Gradska knjižnica Đurđevac;  općinske knjižnice:  Narodna knjižnica Virje i Općinska knjižnica Sidonije Rubido Erdödy Gornja Rijeka te Bibliobus Koprivnica koji knjižničnu uslugu pruža u 17 općina koprivničkog i đurđevačkog područja, i Bibliobus Križevci koji djeluje u 3 općine Kalničkog prigorja te na širem području grada Križevaca.

Pokrivenost Koprivničko-križevačke županije uslugama narodnih knjižnica u 2019. godini iznosila je 100%. Naime, stanovnici naše Županije još od 2015. godine  imaju mogućnost korištenja usluga narodne knjižnice (stacionirane ili pokretne) u svim jedinicama lokalne samouprave tj.  u sva 3 grada i sve 22 općine. Koprivničko-križevačka županija jedna od samo dvije županije u Hrvatskoj (uz Sisačko-moslavačku – ako se izuzme Grad Zagreb) u kojoj su knjižničnom uslugom narodne knjižnice na ovaj način, tj. 100% pokrivene sve jedinice lokalne uprave. U tome se uspjelo upravo zahvaljujući organizaciji rada kroz dvije službe pokretne knjižnice, organizirane uz knjižnice u dva grada, Koprivnici i u Križevcima, koje pružaju knjižnične usluge u svim općinama koje nemaju knjižnice.

Da narodne knjižnice užupaniji imaju vrlo važnu ulogu u životu ljudi i zajednice u cjelini potvrđuje ukupno 14.127 učlanjenih korisnika u knjižnice i bibliobuse u 2019. godini, što iznosi 12,2% ukupnog stanovništva županije. Broj članova knjižnica i bibliobusa zadržan je na približnoj razini kao i godinu ranije, uz blagi porast od 1,6% u odnosu na 2018. godinu. U bibliobuse je na kraju 2019. bilo učlanjeno ukupno 3.214 korisnika, od čega je 2.558 članova u koprivničkom i 656 u križevačkom bibliobusu. Članstvo bibliobusa čini gotovo četvrtinu od ukupnog broja učlanjenih korisnika u narodne knjižnice u Županiji, što samo po sebi govori o potrebi i značaju pokretnih knjižnica za građane.

-O ulozi knjižnica i opsegu njihove djelatnosti, uz broj učlanjenih, najviše govori njihova posjećenost, kao i broj posudbi knjižnične građe. Knjižnice i bibliobusi u županiji zabilježili su u 2019. ukupno gotovo pola milijuna  posjeta korisnika! Da budemo precizni, korisnici su knjižnice posjetili 456.861 puta, bilo radi posudbe i korištenja knjižnične građe ili prisustvovanja programima u knjižnicama kojih je u 2019. održano ukupno čak 2.305. Nadalje, korisnici su u 2019. u narodnim knjižnicama i bibliobusima Koprivničko-križevačke županije posudili ukupno 307.527 jedinica građe, ili prosječno 22 jedinice po učlanjenom korisniku tijekom godine dana. -pojašnjava Vugrinec.

Ako podijelimo broj posjeta i posudbi te broj održanih programa s okvirnim brojem radnih dana u 2019. u kojima su knjižnice u Županiji bile otvorene za rad s korisnicima (cca 250), dobivamo podatak da je svakog dana knjižnice u županiji posjećivalo prosječno 1.827  korisnika koji su posudili 1.230 jedinica građe dnevno ili prisustvovali jednome od čak 9  programa za javnost koji su se prosječno na dnevnoj bazi održavali u knjižnicama.

Navedeni pokazatelji potvrđuju veliku potrebu i interes građana svih dobi za uslugama i programima u knjižnicama. Također ukazuju na izniman angažman knjižničara u neposrednom radu i svakodnevnim kontaktima s korisnicima, te u organizaciji različitih događanja za zajednicu. Isto tako, dobro ilustriraju nezamjenjivu ulogu koju narodne knjižnice danas imaju u životu lokalne zajednice. Knjižnice danas nikako više nisu samo posuđivaonice knjiga, kao što ih se još uvijek ponekad pogrešno percipira, već predstavljaju svima otvorena i dostupna mjesta susreta, druženja, razmjene i pokretanja novih ideja, kulturna i komunikacijska središta i okupljališta, generatori demokracije, kreativnosti, stvaranja i razvoja, „dnevne sobe“ i „učionice“  u zajednici.

Upravo to pokazuju podaci o tisućama posjeta i korištenja knjižnica dnevno – što je trend koji se uočava svuda u svijetu, pa tako i kod nas – da se knjižnice, i stacionirane i pokretne, osim za posudbu štiva za čitanje iz užitka ili za potrebe formalnog obrazovanja, intenzivno koriste i kao mjesta za cjeloživotno neformalno učenje i istraživanje, za susrete s drugim ljudima te za kvalitetno provođenje slobodnog vremena u sigurnom i ugodnom okruženju.

Knjižnice i bibliobusi također pridonose gospodarskom razvoju osiguravanjem informacija, literature i prilika za učenje, za pomoć u traženju ili pokretanju vlastitog posla, profesionalnom usavršavanju, doškolovanju, prekvalifikaciji. Sve je veći i broj virtualnih posjeta korisnika knjižnicama te se u velikoj mjeri koriste digitalne usluge knjižnica (pretraživanje baza podataka o građi, “Pitajte knjižničara” i sl.) što je jednako trendovima u drugim zemljama Europe.

I u svim drugim aspektima i segmentima života knjižnice i bibliobusi podupiru zajednicu  i sve njene članove, od djece do starijih, osobito s ciljem poticanja zanimanja za knjigu i čitanje te s posebnom brigom i podrškom za najranjivije članove, djecu, mlade, za obitelji i starije sugrađane, manjinske skupine, osobe s invaliditetom i sve druge građane s posebnim potrebama.

Kako bi knjižnice mogle pružati sve svoje usluge građanima, naravno, potrebno ih je financirati. Njihovi osnivači, gradovi i općine dužni su ima osigurati financijsku podršku  radu, a u sufinanciranje se uključuju i drugi financijeri. Narodne knjižnice i bibliobusi u Koprivničko-križevačkoj županiji financirani su u 2019. proračunskim sredstvima u iznosu od cca 6,5 milijuna kuna, što je trošak od 466 kn ili svega 62 eura po jednom upisanom korisniku (dok su primjerice u Sloveniji narodne knjižnice financirane sa cca 109 € po korisniku). Od ukupnih proračunskih sredstava za rad knjižnica, gradovi i općine, kao njihovi osnivači, osigurali su za redovan rad knjižnica 77%  ukupnih proračunskih sredstava; drugi najveći proračunski financijer knjižnica bilo je Ministarstvo kulture RH, koje je sudjelovalo s 19%, a  preostalih 4% sufinancirala je Županija.

Što se tiče nabave građe, najviše sredstava i dalje izdvaja Ministarstvo kulture RH i to 70% od ukupnih sredstava za nabavu na razini Županije ili 4% više nego u 2018.  Osnivači su za nabavu knjižnične građe izdvojili 19%, ili 1% više nego u 2018., a same knjižnice iz vlastitih sredstava 7%. Preostalih 4% sufinancira Županija ili 3% manje nego u 2018. Namjenskim novcem za obnovu knjižničnih fondova knjižnice u Koprivničko-križevačkoj županiji nabavile su u 2019. ukupno 13.681 novih knjiga što je 1.541 primjeraka više nego 2018. kad je nabavljeno 12.140 knjiga. Nabavljeno je i 500 jedinica multimedijalne građe (AV i elektroničke građe), 248 igračaka te 26 jedinica ostale građe.

Zaključno, po načinu organizacije i dostupnosti stanovništvu te po ostvarenim rezultatima narodne knjižnice Koprivničko-križevačke županije predstavljaju jedan od najuspješnijih organiziranih sustava koji djeluju na županijskoj razini u KKŽ. Jedini su institucionalni oblik kulturne ponude koji je profesionalno organiziran i dostupan u svim jedinicama lokalne samouprave u Županiji, a podatak da je u narodne knjižnice i bibliobuse učlanjeno više od 12% ukupne županijske populacije, sam po sebi dovoljno govori o potrebi i važnosti knjižničnih usluga za stanovništvo.

Praćenje rezultata njihovog rada tijekom godina pokazuje da je u narodnim knjižnicama u županiji, kao i u bibliobusima, gotovo dostignuta gornja granica mogućnosti u pružanju usluga koju je bilo moguće doseći s postojećim kapacitetima – raspoloživom prostornom infrastrukturom knjižnica i bibliobusa te s trenutnim brojem stručnih zaposlenika. Za pružanje usluga u povećanom opsegu, za dodatni broj novih članova i uvođenje novih usluga koje građani traže i očekuju od knjižnica, posebno onih vezanih za korištenje novih tehnologija, nužna su dodatna ulaganja u kapacitete za pružanje knjižničnih usluga i to ponajprije u dodatno zapošljavanje stručnih djelatnika te svakako u prostore i opremu, odnosno prvenstveno u izgradnju i uređenje nove knjižnice u Koprivnici te hitnu nabavu novih bibliobusna vozila, što su trenutno najkritičnije točke, ključne za dalji razvoj narodnog knjižničarstva u županiji.