Onečišćenje zbog sve intenzivnijih šumskih požara i toplinskih valova moglo bi potkopati i usporiti globalne napore za poboljšanjem kvalitete zraka, kao i mogućnost zaštite ljudskog zdravlja, objavila je u ponedjeljak meteorološka agencija Ujedinjenih naroda (WMO), upozorivši kako klimatske promjene otežavaju ispunjenje međunarodnih ciljeva o kvaliteti zraka.

U svom godišnjem izvješću o kvaliteti zraka i klimi Svjetska meteorološka organizacija (WMO) objavila je da su onečišćenje zraka i klimatske promjene usko povezani te da se s njima treba suočavati koordiniranim politikama, a ne izolirano.

Upozorila je da će ispunjavanje smjernica Svjetske zdravstvene organizacije o kvaliteti zraka postajati sve teže jer je vjerojatnije da će i u budućnosti biti ekstremnih šumskih požara.

Oni postaju sve veći izvor štetnog onečišćenja zraka unatoč tomu što su se, zbog brojnih novih propisa, smanjile emisije iz industrije i prometa u mnogim razvijenim zemljama, stoji u izvješću WMO-a.

“Bez obzira na to koliko su vaš grad ili vaša regija čisti… ako ste podložni čestim onečišćenjima zbog šumskih požara to može negativno utjecati i na kvalitetu zraka u tim regijama”, rekao je za Reuters Lorenzo Labrador, znanstvenik iz WMO-a.

U izvješću se posebno ističe sve veći utjecaj finih čestica, poznatih kao PM2.5, i prizemnog ozona, štetnog plina u donjim slojevima atmosfere, na porast respiratornih i kardiovaskularnih bolesti.

Između 2010. i 2018. zbog ekstremnih požara i opasnog dima gotovo 100.000 dodatnih smrtnih slučajeva godišnje

Studija na koju se izvještaj poziva otkrila je da su se ekstremni požari i opasan dim globalno utrostručili od devedesetih godina prošlog stoljeća i da su vjerojatno pridonijeli posljedicama – a riječ je o gotovo 100.000 dodatnih smrtnih slučajeva godišnje između 2010. i 2018.

WMO poziva i na bolje praćenje onečišćujućih tvari i aerosola, među kojima su crni ugljik i mikroplastika. Upozorava da je njihovo praćenje i dalje vrlo loše unatoč tomu što su široko rasprostranjeni i prisutni u atmosferi.

Ovu su godinu obilježile ekstremne vrućine i razorni šumski požari u brojnim dijelovima Europe – među ostalim u Španjolskoj, Francuskoj, Grčkoj….

WMO ističe da ekstremne vrućine postaju sve češće, intenzivnije i dugotrajnije kako se planet zagrijava.

U novom izvještaju se kaže da su koncentracije PM2.5 u 2025. godini bile iznad dugoročnih prosjeka u sjevernoj Kanadi, dijelovima Rusije i zapadno-središnje Afrike zbog pojačane aktivnosti požara, dok je sjeverozapadna Španjolska bila njihovo žarište nakon golemih požara krajem ljeta.

Čestice koje nastaju nakon šumskih požara posebno su štetne jer sadrže mnoštvo otrovnih kemikalija, rekao je Labrador, dodavši da njihovo udisanje može prouzročiti upalu u cijelom organizmu, što može rezultirati razvojem plućnih bolesti.