Piše: M. Mirković
Parlamentarni izbori su pred nama i povodom toga analizirali smo trenutnu političku situaciju u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, odnosno drugoj izbornoj jedinici. Sezona lova na saborske fotelje i političke pozicije je počela.
U Koprivničko-križevačkoj županiji očekuje nas najviše iznenađenja i mogućih preslagivanja. Najveći izazov će imati župan Darko Koren koji ima saborskih ambicija, ali je spreman ući i u još jednu bitku za novi mandat župana. Nijedno ni drugo neće mu biti jednostavno. Za Sabor mu treba HDZ kako bi ozbiljnije mogao kotirati na listi, a kandidata ima jako puno, dok će mu za novi mandat župana isto trebati podrška HDZ-a.
Kao član Mreže teško da može ostvariti neki zapaženiji rezultat na nacionalnoj razini, no u slučaju da se ponovi 2017. tada je moguć još jedan mandat. Usprkos tome u kuloarima se i dalje priča kako će podravsko-prigorski HDZ morati ponuditi svog kandidata za župana, i ako ta priča ostane do lokalnih izbora, tada će i HDZ i Koren imati problem.
U ovom trenutku jedini najavljeni protukandidat Korenu je županijski šef SDP-a Mladen Kešer čija je ambicija isto Sabor. Kešerov ulazak u saborske klupe prije svega ovisi o rezultatu koji će SDP osvojiti na parlamentarnim izborima, ali i nekim drugim dogovorima na razini središnjice stranke. Što se tiče njegovih županijskih pretenzija Kešer zapravo ne želi biti župan, jer je vrlo dobro svjestan da bi tu bitku izgubio. Ukoliko ipak bude prisiljen na kandidaturu, a izgubi izbore, tada je njegov politički uspon unutar SDP-a završio, kao i šansa da se opet kandidira za načelnika općine Kalnik.
Najveći problem Kešera je sam Kešer, jer nije tajna da mu institucije i mediji kopaju po njegovim spornim poslovima.
Uz Kešera tu je uvijek i sveprisutni koprivnički gradonačelnik Mišel Jakšić koji bi isto želio u Sabor, ali na tom putu mu stoji njegov županijski šef. Naime, nije tajna da se njih dvojica ne ljube, odnosno neki bolji poznavatelji odnosa u SDP-u će reći kako jedan drugoga ne mogu vidjeti nacrtanog.
U toj cijeloj priči ne smijemo zaboraviti ni predsjednika SDP-a Davora Bernardića koji Jakšiću zasigurno nije oprostio njegove političke pretenzije na vrh stranke, kao i PR spinove. Naravno. politika je nepredvidiva pa je vrlo lako moguće da će Bernardić radi višeg interesa ipak postići neki politički kompromis s koprivničkim gradonačelnikom.
Što se tiče novog mandata za gradonačelnika u ovom trenutku Jakšić nema ozbiljnijeg konkurenta, osim ukoliko HDZ i Mreža već sada ne postignu dogovor i izbace nekog ambicioznog i dovoljno retorički vještog kandidata koji bi mogao zagorčati život aktualnom gradonačelniku. Nedavno se spekuliralo o „nezavisnom“ koprivničkom odvjetniku Josipu Mađariću, ali za sada od njega ni traga ni glasa.
U cijeloj ovoj priči ne smijemo zaboraviti čelnog čovjeka podravsko-prigorskog HDZ-a Darka Sobotu koji je vrlo bitan u slagalici za lokalne izbore, naravno ukoliko se održi na ovoj poziciji. Uz to uvijek postoji mogućnost da sam odstupi ako mu se ponudi dovoljno atraktivna ponuda, no za sada dok se još ne zna kako će HDZ proći na parlamentarnim izborima prerano je spekulirati.
Uz Sobotu često se spominje Ratimir Ljubić, omiljeni koprivničko-križevački dožupan i Damir Felak, saborski zastupnik i ne tako omiljeni HDZ-ovac.
Ljubić iako dosta prepoznatljiv u Koprivnici nema neke velike šanse za župana. Prije svega nedostaje mu ambicije i karizme, ali za gradonačelnika to je već druga priča, no za tu soluciju potrebno je već sada krenuti u kampanju, u što se HDZ vjerojatno neće upustiti. S druge strane vječni Felak vjerojatno trajno završava svoju saborsku priču, a za neke druge ozbiljnije političke izlete teško da će se uspjeti nametnuti.
U drugoj izbornoj jedinici ne smijemo zaboraviti ni HSS, posebice u Podravini, gdje je ta stranka u kohabitaciji s SDP-om, kako na lokalnoj razini, tako i na nacionalnoj.
U ovom trenutku oči su uprte u nedavno izabranog predsjednika koprivničko-križevačkog HSS-a Marija Švegovića koji je nedavno suspendirao predsjednika križevačke gradske organizacije Marijana Vukovića radi opstruiranja rada Županijske organizacije i nepoštivanja hijerarhije.
Kod HSS-a najveći je problem, što čelni čovjek stranke Krešo Beljak samo gleda sebe i svojim suludim političkim potezima ruši kredibilitet cijele stranke pa se to odražava i na lokalnoj razini. Konkretno, na primjeru podravsko-prigorske organizacije Beljak svojim uplitanjem radi štetu HSS-u, a pogoduje nekim drugim stranačkim igračima koji su uništili koprivnički i križevački HSS. Zbog te cijele situacije Švegović mora biti vrlo oprezan jer njegovim pretendentima zasigurno nije u interesu da HSS samostalno ide na predstojeće izbore, kao ni da se nametnu kao treća opcija u županiji.
Čovjek sa sto života, bez kojeg se sigurno ne može objektivno promatrati regionalna politika je saborski zastupnik i bivši gradonačelnik Đurđevca Željko Lacković.
U ovom trenutku čovjek koji je zaslužan za mnoge projekte koji su došli ili su realizirani u Podravini, no baš zbog toga nije omiljena pojava među lokalnim HDZ-ovcima, a ni SDP-ovcima. Uspjeh se u ovome kraju teško oprašta.
Lacković je definitivno političar koji ako se u ovom trenutku kandidira za župana ima najveće šanse i dobiti te izbore, posebice ako sklopi neki “deal” s SDP-om ili HDZ-om. O tom putu “Laci” se još ne izjašnjava, no prateći njegov politički put, kod njega su sve opcije otvorene, kako na državnoj, tako i na županijskoj razini.
Križevački kraj najbolje možemo promatrati kroz rad aktualnog gradonačelnika Marija Rajna, ali i saborskog zastupnika Branka Hrga.
Promatrati jedno bez drugoga nije moguće, jer ako se prisjetimo prošlih lokalnih izbora Rajn je smijenio Hrga optužujući ga za nečinjenje i nerealizirane kapitalne projekte. No, kako se Rajnov mandat približava kraju sve je više jasnije kako je Hrgova administracija bila puno uspješnija.
U ovom trenutku nitko ne može osporiti Hrgovu zaslužnost za dovođenje brze ceste do Križevaca, zatim Križevački poduzetnički centar, odnosno Razvojni centar i tehnološki park, ali i Aglomeraciju Križevci – najveći vodno-komunalni projekt u Prigorju koji danas ne bi bio pred realizacijom da nije bilo Hrga.
Sudbina koja je 2017. zadesila Hrga vrlo lako bi se mogla dogoditi i gradonačelniku Rajnu, koji do ovog trenutka nije ispunio ni jedno veće predizborno obećanje.
U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji posebice je interesantno promatrati odnos između HSLS-ovog gradonačelnika Darija Hrebaka i župana Damira Bajsa.
Vječni župan Damir Bajs za kojeg se šuška da mi mogao biti visoko na listi SDP-a i kojemu je već peti mandat na čelu županije velik je trn u oku Hrebaku, posebno ako to promatramo kroz ključne ekonomske pokazatelje. Naime, prema službenim brojkama Bjelovarsko-bilogorska županija je već četiri godine u samom državnom vrhu prema porastu BDP-a, a gospodarski rast bilježe od 2014. godine.
Dok župan Bajs u prošloj godini ima više od milijardu kuna privatnih investicija i 100-injak europskih projekata, bjelovarski gradonačelnik se baš ne može pohvaliti nekim kapitalnim projektima. U ovom trenutku čelni čovjek HSLS-a ima samo puna usta transparentnosti, dok kapitalni projekti stoje.
Iako se Hrebak nedavno pohvalio na jednom lokalnom portalu kako je u odnosu na 2016. kroz EU projekte realizirano 50 milijuna kuna više, i dalje nije u potpunosti jasno koji su to kapitalni projekti pokrenuti i realizirani za vrijeme njegovog mandata.
To mu naravno zamjera i oporba koja ga optužuje da je iz proračuna izbacio sve kapitalne projekte poput dogradnje osnovne škole u prigradskom naselju Ždralovima, projekt Life u Velikom Korenovu, izgradnja nogometnog stadiona, izgradnja Centra za rehabilitaciju “Mali svemir” te izgradnja natkrivenih bazena u središtu Bjelovara. Dok šef HSLS-a na nacionalnoj razini promovira svoju mantru o povećanju transparentnosti i borbe protiv korupcije ne smijemo zaboraviti kako njegova stranka i dalje stoji uz aktualnu HDZ-ovu Vladu koja je opterećena mnogobrojnim aferama, smjenama ministara, kao i teretom jer ju na životu drži višestruki USKOK-ov optuženik Milan Bandić.
A kakve su šanse HSLS-a na parlamentarnim i lokalnim izborima – dovoljno je prisjetiti se da se radi o stranci koja je doživjela teški debakl na europarlamentarnim i predsjedničkim izborima te koja u očima birača, više i ne postoji.
Kad “bacimo oko” na Zagrebačku županiju, ako će biti mudrosti, dvije najveće stranke iskoristit će popularnost gradonačelnika i načelnika. Naime, SDP-ov gradonačelnik Vrbovca Denis Kralj spominje se kao potencijalni kandidat, a i načelnik Dubrave i predsjednik Mladeži HDZ-a Zagrebačke županije Tomislav Okroša na krilima brojnih projekata može računati na stranačku potporu.
Na parlamentarnim izborima će izgledno sudjelovati i Nezavisna lista župana Zagrebačke županije Stjepana Kožića, iako će popularni župan sa svojim suradnicima pravi rezultat tražiti na lokalnim izborima.
Još je nekoliko poznatih imena koji u fokusu imaju lokalne izbore, poput zelinskog gradonačelnika Hrvoja Košćeca, ali ako se ukaže prilika, svoj politički angažman rado će prenijeti kroz rad u Hrvatskom saboru.