Hrvatski liječnički zbor (HLZ) svečanom je sjednicom obilježio u ponedjeljak 150. obljetnicu svog postojanja, a osnovan je davne 26. veljače 1874. radi unapređenja zaštite zdravlja naroda, stručnog i znanstvenog rada, njegovanja liječničke etike te zaštite interesa liječničke struke.

Predsjednik HLZ-a Željko Krznarić istaknuo je na svečanosti u hotelu Esplanade kako se radi o značajnom povijesnom dobu za hrvatski nacionalni identitet i memoriju struke.

“HLZ je prošao svoj put kao dionik različitih društveno-političkih entiteta – od carstva i kraljevine do demokratske i neovisne Republike Hrvatske. Svjedočio je epidemiji u Španjolskoj, dvama svjetskim ratovima, Domovinskom ratu, pandemiji covida-19, velikom potresu u Zagrebu 1880. godine, kao i recentnim potresima u Zagrebu i Petrinji. Uvijek je bio i ostao u službi svog naroda i liječničkog staleža”, nalasio je Krznarić.

Prije 150 godina bili su prisutni brojni zdravstveni i higijenski izazovi te zarazne bolesti, dok danas imamo moderan zdravstveni sustav, za koji često nismo svjesmi koliko je dobar, rekao je predsjednik HLZ-a.

“Često nismo svjesni koliko je naš zdravstveni sustav dobar. U brojnim dijagnostičkim i terapijskim postupcima zaista se nalazi, ako ništa drugo, u zlatnoj europskoj sredini, a u nekim procesima, kao što je transplantacijska medicina, definitivno smo lideri”, poručio je.

Ministar zdravstva Vili Beroš rekao je kako 150 godina Hrvatskog liječničkog zbora (HLZ) i Hrvatski dan liječnika potiče na refleksiju o izazovima suvremenog zdravstvenog sustava te na potrebu kontinuirane suradnje između struka, institucija, ali i građana.

“Veselim se svakom vašem uspjehu i želim vjerovati da je dijelom i zdravstvena administracija pridonijela u stvaranju uvjeta da naš zajednički put bude lakši”, rekao je Beroš na svečanoj sjednici.

Govoreći o izazovima liječničkog poziva u današnjem svijetu, istaknuo je kako liječnicima, kao i svim djelatnicima u zdravstvu, daju dodatni “vjetar u leđa”  kroz posebni zakon kojim se uređuje vrednovanje rada i učinkovitost zdravstvenih usluga.

“On nam služi da nagradimo one koji pokazuju dodatnu kvalitetu u svojem radu, potaknemo one koji trenutačno ne vide prednosti svojeg dodatnog truda, ali i pošaljemo snažnu poruku onima koji svojim pristupom obezvrjeđuju brojne kolege koji su predani svojem liječničkom pozivu”, rekao je Beroš.

Osvrnuo se i na reformu zdravstvenog sustava, organizacijsku, financijsku i kadrovsku, istaknuvši kako se mijenja paradigma njegova funkcioniranja i okreće u potpunosti preventivi.

Potpredsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner (HDZ) kazao je da je HLZ simbol za izvrsnost, plemenitost, humanost i empatiju.  “Liječnička zajednica treba ostati referentna točka u ovim izazovima današnjeg vremena, kako bi se zajamčila vjerodostojnost podataka s kojima opća populacija raspolaže, bilo u prevenciji, dijagnostici ili načinima liječenja. To je i uloga HLZ-a”, rekao je.

Okupljenima se obratio i predsjednik Europske liječničke udruge (UEMS) Vassilios Papalois koji je posebno istaknuo utjecaj hrvatskog zdravsta na europsko u sferi doniranja i presađivanja organa, na što Hrvatska treba ponosna.

Na svečanosti su dodijeljene skulpture “Hrvatski liječnički zbor – prvi predsjednik HLZ-a”, rad akademskog kipara Mile Blaževića.

U čast 150. obljetnice HLZ-a, Hrvatska pošta predstavit će prigodnu poštansku marku, a novi vizulani identitet dobio je časopis Liječnički vjesnik, koji izlazi od 1877. godine i smatra se najstarijim hrvatskim medicinskim časopisom s kontinuiranim izlaženjem te jednim od starijih medicinskih časopisa u Europi.