Hrvatska će u studenome preuzeti predsjedanje Strategijom EU-a za dunavsku regiju (EUSDR), političkim okvirom putem kojeg surađuje 14 zemalja uz rijeku Dunav, pri čemu će se nastaviti zalagati za proširenje Europske unije.

“Hrvatskoj je prije dvije godine, kada je predsjedala jadransko-jonskom strategijom, proširenje bilo prioritet. Sada, dok se pripremamo za predsjedanje dunavskom, proširenje nam je opet prioritet”,  izjavila je državna tajnica u ministarstvu vanjskih poslova Andreja Metelko-Zgombić u Skoplju gdje su se okupili dužnosnici zemalja jadransko-jonske regije na godišnjem forumu.

“Ponosni smo što smo aktivni partner u ovoj regiji po tom pitanju”, istaknula je Metelko-Zgombić. “Članice i kandidati sjede, rade i planiraju zajedno i tako povezuju regiju u vrijednostima i europskim standardima. Pritom se odvijaju međuljudski kontakti, razvijaju projekti…”, dodala je.

Europska komisija, izvršno tijelo EU-a, savjetnik je u jadransko-jonskom i dunavskom okviru putem kojeg zemlje surađuju u području zaštite okoliša, prometa, turizma, očuvanja kulturne baštine, socijale i mladih.

Hrvatska će u studenome od Bugarske preuzeti jednogodišnje predsjedanje Strategijom EU-a za dunavsku regiju u kojoj su još Austrija, Slovačka, Mađarska, Njemačka, Srbija, Rumunjska, Bugarska, Moldova, Ukrajina, Češka, Slovenija, BiH i Crna Gora. Zemlje smještene u istom geografskom prostoru definiraju zajedničke probleme.

Bruxelles tako nastoji osigurati sigurnost na granicama EU-a i stabilnost u susjedstvu, a zemlje kandidate pripremiti za članstvo.

“Suradnja koja se odvija tim putem jedno je od najjačih oruđa prema primanju zemalja kandidata u EU”, izjavila je Metelko-Zgombić.

Nacionalne države ili njihove regije putem tog okvira nastoje prevladati svoje partikularne interese da bi dogovorile zajedničku politiku koja donosi dobrobit na transnacionalnoj ili makroregionalnoj razini.

Unutar strategije se dogovaraju zajednički prioriteti, a potom nastaju projektna partnerstva koja osmišljavaju prekogranične projekte, dobivaju novac iz standardnih EU fondova te implementiraju projekte.

“To je odlična škola za zemlje kandidate kako bi kasnije koristile EU fondove”, rekla je hrvatska državna tajnica.

S obzirom da se zemlje kandidati nalaze na europskim prometnim koridorima, Metelko-Zgombić napominje da je važno njihovo uključivanje u izgradnju i obnovu tih cestovnih i željezničkih trasa.

Hrvatska je 2013. ušla u EU te je posljednja zemlja primljena u blok od 27 država.

“Proširenje mora biti temeljeno ispunjavanju kriterija”, naglasila je na kraju državna tajnica.