Ciljani datum ulaska Hrvatske u eurozonu je 1. siječnja 2023. godine. Na pitanje što će se dogoditi u slučaju raspada eurozone i EU, guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić je nedavno u HRT-ovoj emisiji 1 na 1 izjavio kako Hrvatska ima dovoljno deviznih rezervi da ponovno uspostavi vlastitu valutu ako do takvog scenarija dođe, piše portal Centar Zlata.

Tome je dodao kako zlatne rezerve nisu potrebne za malu zemlju poput Hrvatske.

>>Srbija povlači sve svoje zlatne rezerve iz inozemnih sefova, Hrvatska ih uopće nema: ‘Ne znate što se događa’

Podsjetimo, Hrvatska je raspadom SFRJ naslijedila dio njenih zlatnih rezervi kod Banke za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu. Ugovorima o sukcesiji, Hrvatskoj je pripalo 28,5% sredstava NBJ-a, odnosno oko 13 tona zlata, a to isto zlato prodali smo 25. rujna 2001. po cijeni od 277,78 dolara po unci. Usporedbe radi, danas je cijena unce zlata oko 1800 dolara.

zlato (2)

Ilustracija/Pixabay

HNB je svoje odluke pravdao izjavama kako nismo zaštićeni u slučaju pada cijene, kako zlato na navedenim računima ne nosi prinos, kako je tržište zlata volatilno i rizično te nije moguće predvidjeti kretanje cijene zlata. Iz njihove perspektive mnogo je važnije bilo držati čvrste međunarodne valute kao što su euro, američki dolar i druge.

Potpisivanjem dodatnih dokumenata o sukcesiji 2005., Hrvatskoj je pripalo i 23% udjela u zlatu koje je bilo pohranjeno u Središnjoj banci Francuske i poslovnoj banci Credit Suisse u Zurichu. Radilo se o 2 tone zlata koje smo također prodali za cijenu od oko 496 dolara po unci.

Zašto su zlatne rezerve važne i zašto ih sve više središnjih banaka povećava?

Čuvanje zlatnih rezervi važno je za likvidnost, diverzifikaciju rizika, financijsku neovisnost i kredibilitet zemlje, osobito u slučaju neizvjesnosti te globalnih nestabilnosti poput visoke inflacije, financijskih kriza i sukoba.

Mnoge zemlje poput Kine, Indije, Rusije, Brazila, Turske, Kazahstana, Poljske i Mađarske, sve više kupuju vlastito investicijsko zlato u obliku zlatnih poluga, dok druge poput Njemačke, Austrije, Nizozemske i Rumunjske povlače svoje zlatne rezerve iz inozemstva gdje kapital potencijalno može biti blokiran. Središnje banke diljem svijeta akumulirale su 2021. najveće količine zlatnih rezervi u posljednja tri desetljeća, kupivši oko 4500 tona zlata.

Radi se o ukupno 36.000 tona zlata, tj. 15% više nego što su središnje banke držale prije 10 godina.