Skrivena u šumovitom području između Vinograda Ludbreških i Slanja, na sjevernim obroncima Kalnika, nalazi se monumentalna prapovijesna utvrda čije su razmjere isprva teško mogli povjerovati čak i arheolozi. Gradina Slanje – Stari Gradec prostire se na približno 12,5 hektara, okružena je sustavom opkopa i golemih zemljanih bedema koji dosežu visinu do 14 metara, a prema dosadašnjim spoznajama riječ je o najvećoj prapovijesnoj gradini toga tipa u Republici Hrvatskoj.
Lokalitet su obišli župan Varaždinske županije Anđelko Stričak, ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan, ravnateljica Centra za upravljanje kulturnom baštinom Varaždinske županije – CUKUR dr. sc. Sandra Malenica, načelnik Općine Martijanec Branimir Nađ te dr. sc. Saša Kovačević iz Instituta za arheologiju, voditelj arheoloških istraživanja u Slanju, Martijancu i Jalžabetu.
Voditelj istraživanja dr. sc. Saša Kovačević istaknuo je kako su razmjeri lokaliteta iznenadili čak i same arheologe.
– Kada smo prvi put došli ovamo, čak ni kolege arheolozi nisu mogli vjerovati da je riječ o lokalitetu ovakvih razmjera. Gradina u Slanju prostire se na približno 12,5 hektara, a okružena je masivnim zemljanim bedemima koji na pojedinim mjestima dosežu visinu i do 14 metara. Za usporedbu, njezina je površina gotovo jednaka površini Kninske tvrđave, dok Grebengrad, jedna od najvećih srednjovjekovnih utvrda sjeverozapadne Hrvatske, zauzima svega oko pola hektara. Već ti podaci dovoljno govore o monumentalnosti ovog lokaliteta. Uz samu gradinu nalazi se i nekropola pod tumulima iz starijega željeznog doba, koja nam zasad predstavlja veliku arheološku enigmu. Slanje pritom nije izoliran lokalitet, nego dio istoga kulturnog krajolika kojem pripadaju i iznimno važna nalazišta u Jalžabetu i Martijancu – objasnio je Kovačević.
Dodao je kako Institut za arheologiju istraživanjima pristupa cjelovito.
– Naš posao ne završava samim arheološkim istraživanjem. Već od početka razmišljamo o zaštiti lokaliteta, njegovu očuvanju i budućoj prezentaciji javnosti, kako bi se njegova vrijednost dugoročno sačuvala i približila ljudima – zaključio je Kovačević.
Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan istaknuo je da ni sam nije očekivao lokalitet takvih razmjera u neposrednom susjedstvu.
– Ovo predstavlja izniman potencijal, prije svega za arheološka istraživanja, ali i za budući razvoj kontinentalnog turizma. Sama činjenica da govorimo o lokalitetu površine oko 12,5 hektara dovoljno govori koliko je posla još pred arheolozima, ali istodobno i koliki se prostor otvara za stvaranje nove turističke ponude ovoga kraja – rekao je Habijan naglasivši kako značaj ovih otkrića prelazi lokalne okvire.
– Ovakvi lokaliteti nisu važni samo za Varaždinsku županiju ili sjever Hrvatske. S obzirom na njihovu vrijednost i koncentraciju na tako malom prostoru, riječ je o nalazištima koja mogu imati značaj i u europskom kontekstu – istaknuo je ministar.
Župan Anđelko Stričak podsjetio je da sustavna arheološka istraživanja na području Varaždinske županije, koja vodi dr. sc. Saša Kovačević iz Instituta za arheologiju, traju već gotovo deset godina.
– Istraživanja su započela 2016. godine u Jalžabetu, gdje je istražena grobnica vladara istočnohalštatske kulture. Varaždinska županija potom se aktivno uključila u projekt, pripremila potrebnu dokumentaciju za rekonstrukciju i obnovu grobnice te za izgradnju interpretacijskog centra u njezinoj neposrednoj blizini. Nakon Jalžabeta istraživanja su nastavljena na području Martijanca, a sada i ovdje u Slanju. Svaki novi lokalitet donosi nam dodatna saznanja o tome kako su ljudi na ovom prostoru živjeli u 7., 6. i 5. stoljeću prije nove ere, zbog čega s velikim zanimanjem očekujemo nastavak istraživanja i nova otkrića – rekao je Stričak.
Naglasio je da Županija želi napraviti i korak više od samog istraživanja.
– Upravo zato osnovali smo Centar za upravljanje kulturnom baštinom Varaždinske županije – CUKUR. Naš cilj nije samo istražiti i zaštititi vrijedna kulturna i arheološka dobra, nego ih kvalitetno prezentirati i učiniti dostupnima javnosti. Ondje gdje je to moguće, želimo u tu priču uključiti i lokalno stanovništvo, njihove proizvode, tradiciju i djelatnosti, kako bi kulturna baština postala dodatna vrijednost i snažan poticaj razvoju ovoga kraja, osobito u području turizma – naglasio je župan.
Načelnik Općine Martijanec Branimir Nađ istaknuo je da nova otkrića potvrđuju iznimnu povijesnu slojevitost toga prostora.
– Otkrivanje i istraživanje ovog lokaliteta još jednom pokazuje koliko je naš kraj bogat povijesnom i kulturnom baštinom. Upravo zato razvijamo Interpretacijski centar Slane vode, nedaleko odavde, gdje želimo povezati i predstaviti ova nalazišta te ih objediniti u kvalitetan i sadržajan turistički proizvod. Slane vode kroz povijest su bile važna predispozicija za naseljavanje ovoga prostora. Stoga nije slučajnost da danas upravo ovdje pronalazimo tako velik broj vrijednih arheoloških lokaliteta – istaknuo je načelnik Nađ.
Daljnja istraživanja zasigurno bi trebala odgovoriti na ključna pitanja o vremenu gradnje, načinu korištenja monumentalne utvrde i ljudima koji su njome upravljali. No već sada jedno je jasno: Slanje, Martijanec i Jalžabet zajedno čine arheološki krajolik kakav se po koncentraciji monumentalnih lokaliteta rijetko susreće, a njegovo istraživanje, zaštita i prezentacija otvaraju novu dimenziju kulturnog i turističkog razvoja Varaždinske županije.
