Profesori u trajnom zvanju moći će na teret državnog proračuna raditi do 67.godine kako bi najbolji stručnjaci ostali u sustavu, rekao je u četvrtak resorni ministar Radovan Fuchs predstavljajući izmjene zakona koje se, prema navodima oporbe, donose po hitnom postupku zbog interesa pojedinaca.
”Ne predlaže se automatsko produljenje radnog odnosa, već samo na zahtjev zaposlenika ako na visokom učilištu postoji potreba za njegovim daljnjim angažmanom i ako to odobri Senat ili Fakultetsko vijeće”, rekao je Fuchs u Hrvatskom saboru.
Nakon što navrše 65 godina, redoviti profesori u trajnom zvanju mogu predavati najdulje do kraja kalendarske godine u kojoj navršavaju 70 godina, ali na teret nenamjenskih sredstava iz proračuna javnog visokog učilišta na kojem su zaposleni. Izmjenama Zakona o visokom obrazovanju, do 67.godine dobivat će plaću iz državnog proračuna.
Također se predlaže projektno zapošljavanje asistenata kao dodatna opcija uz dosadašnji model zapošljavanja.
”S asistentom zaposlenim na projektu visokog učilišta ili znanstvenog instituta može se sklopiti više od tri uzastopna ugovora o radu na određeno vrijeme, pri čemu se svaki projekt računa kao novo zaposlenje. Ukupno trajanje tog razdoblja, uključujući prvi ugovor, ne može biti dulje od 10 godina”, kazao je resorni ministar.
Ministar pritom napominje da to ne znači da će mladi znanstvenici ostati zaglavljeni u desetogodišnjem radu na kratkoročni ugovor.
”Ti se mladi ljudi mogu javljati na sve natječaje koje raspisuju institucije, instituti, fakulteti ili integrirana sveučilišta. Ovo im samo može biti plus kad se mlad čovjek javi za radno mjesto”, poručio je.
Zakonske izmjene obuhvaćaju i izvanredne studente kojima se produljuje rok za završetak studija. Taj se rok do sada računao po broju godina studija pomnoženim s dva, a od sada se taj broj množi s tri.
Oporba: Izmjene po hitnom postupku zbog interesa pojedinaca
Produljenje radnog vijeka na teret državnog proračuna do 67.godine, saborska oporba ne smatra problematičnim. Međutim, sumnja da se zakonske izmjene provode po hitnom postupku u korist određenih pojedinaca. Uz to, dodaju da predloženi zakon ne motivira ustanove da podižu kvalitetu studija.
”Nedostaje nam strateška kampanja prema stranim studentima koja bi uključivala punu subvenciju njihovih školarina. Strani studenti bi nam trebali biti cilj, s dvosmjernim učinkom. Prvo, naši studiji moraju biti kvalitetni i konkurentni kako bismo ih dobili, a zatim bi njihov dotok, zajedno s njihovim talentima, donio novu kvalitetu”, istaknuo je zastupnik Možemo Damir Bakić.
Zastupnica Centra Marijana Puljak ističe da nečiji izbor u trajno zvanje nije potvrda recentne znanstvene izvrsnosti. ”Svako bi produljenje trebalo biti obrazloženo rezultatima i stvarnim potrebama ustanove, uz procjenu hoće li se zbog toga zatvoriti mjesto mlađoj osobi ili odgoditi njezino napredovanje”, kazala je.
SDP-ova Marija Lugarić osvrnula se na projektno zapošljavanje asistenata. Obzirom da već postoji radno mjesto suradnika na projektu, smatra da se ovom novinom stvara ”nova kasta visokoobrazovanih i slabo plaćenih mladih ljudi, bez osigurane budućnosti”.
”Dok će jedni imati klasično asistentsko mjesto, mentora, doktorat i definiran put prema akademskoj karijeri, ovi drugi će deset godina raditi na projektima, ovisiti o tome hoće li projekt dobiti financiranje i hoće li njihove institucije nakon projekta imati novac za sljedeći ugovor”, rekla je Lugarić.
Bedeković (HDZ): Uvodi se dodatni model zapošljavanja
Vesna Bedeković iz kluba HDZ-a odgovorila je da ove izmjene neće rezultirati raslojavanjem suradničkih radnih mjesta asistenata, već naprotiv, ”uvode dodatni model zapošljavanja prilagođen specifičnostima projektnog financiranja znanstvene djelatnosti”.
Josip Jurčević iz Kluba Mosta problem vidi u tome što je javna rasprava o predloženom zakonu trajala svega 15 dana i stavljena u vrijeme kada je akademska zajednica najviše opterećena s krajem akademske godine.
”Akademski je sindikat još u prosincu 2025. napravio cjeloviti prijedlog zakona koji bi bio sukladan standardima EU, ali ga je ministar Fuchs ignorirao. Akademski sustav je okupiran financijski i kadrovski. Sve je podređeno izvršnoj vlasti”, upozorio je.
Nezadovoljstvo hitnim donošenjem zakona izrazio je i Nino Raspudić (Klub nezavisnih zastupnika) dodavši da ni njemu nije sporno da ljudi u sustavu znanosti i visokog školstva nastave raditi i nakon 65.godine. ”Zakonom donesenim prije četiri godine nije to trebalo niti onemogućavati”, rekao je.
Domovinski pokret podržava zakonski prijedlog. ”Predložene izmjene predstavljaju odgovor na konkretne probleme koji su se pojavili u primjeni postojećeg zakona iz 2022. te donose preciznija pravila, veću fleksibilnost u pojedinim područjima i mogućnost učinkovitijeg funkcioniranja sustava”, istaknuo je DP-ov Tomislav Josić.
SDSS-ov Milorad Pupovac ocijenio je da će zakon u značajnoj mjeri unaprijediti mogućnosti uspješnog visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti. No, napominje da bi se više pažnje trebalo posvetiti pitanjima vezanim uz izvanredne studente te načinu izbora u Fakultetsko vijeće i Radničko vijeće.